Sjeverna Koreja je konačno priznala da i kod njih ima korone. Po svemu sudeći, stanje je alarmantno, ali režim i dalje odbija vakcine i drugu pomoć spolja. Umjesto toga, ponovo se testiraju balističke rakete, piše DW.
Više od dvije godine od početka pandemije, Sjeverna Koreja je tek ove sedmice potvrdila da je korona-virus prešao i njene granice. Prvi put se o tome govorilo u četvrtak, a do subote je potvrđeno 27 smrtnih slučajeva.
Preko pola miliona ljudi je navodno zaraženo, a oko 280.000 je stavljeno u izolaciju. Priznanje da zemlja ima veliki problem sa koronom došlo je kao iznenađenje za posmatrače nakon godina ćutnje, ili tvrdnji da je Sjeverna Koreja imala uspjeha strogom kontrolom granica.
Doduše, priznati virusolozi nisu vjerovali u to da do sada u izolovanoj diktaturi nije bilo korone, ali su prethodno iz zemlje najureni međunarodni zdravstveni zvaničnici koji bi mogli tome da posvjedoče. S vremena na vrijeme su disidentski mediji prenosili da se virus širi, a njegove žrtve – ostavljene na milost i nemilost u slabom zdravstvenom sistemu – bivale sahranjivane pre nego što bi se utvrdio uzrok smrti.
Ali, sve do četvrtka je Kimov režim insistirao na tome da korone kod njih nema. Čak je u septembru Pjongjang odbio ponudu Unicefa da dobije tri miliona doza kineske vakcine Sinovac, tvrdeći da će se „na svoj način“ izboriti sa virusom.
Polaganje nade u lockdown
U četvrtak je Kim Jong Un naredio nacionalni lockdown, a državni mediji su prenijeli fotografije diktatora na sastanku sa politbiroom – svi su nosili maske. Pojavili su se nepotvrđeni izvještaji o paničnoj kupovini zaliha i nestašicama.
„Mora da je stanje javnog zdravlja ozbiljno, čim Pjongjang javno priznaje slučajeve omikrona“, kaže Leif-Erik Izli, profesor međunarodnih studija sa Ženskog univerziteta u Seulu. „Pjongjang će vjerovatno svom silom slediti politiku lokdauna, iako fijasko kineske politike nula kovida pokazuje da taj pristup ne radi protiv omikron-mutacije“, kaže on za DW.
„Kimovom režimu bi bilo pametno da proguta ponos i traži donacije vakcina i medicinskog materijala.“
Gotovo prazne ulice Pjongjanga Iz kabineta novog južnokorejskog predsjednika Jun Suk-Jeola potvrđeno je da su spremni da pošalju humanitarnu pomoć, i da je izuzmu iz oštrog režima sankcija pod kojima su sjeverni susedi zbog upornog rada na razvoju nuklearnog oružja. Ukoliko ta pomoć bude prihvaćena – a šanse ne deluju velike – to bi mogao da bude korak u otopljavanju odnosa na poluostrvu.
Kina je također poručila da će „potpuno podržati“
Sjevernu Koreju. Portparolka Bijele kuće rekla je u četvrtak da bi i SAD podržale međunarodne napore da se narod u Sjevernoj Koreji vakciniše.
Ona je optužila režim u Pjongjangu da šteti sopstvenim građanima tako što ograničeni budžet troši na oružje, a međunarodne pomagače tera van zemlje.
Odbijanje pomoći
No reakcija Kimovog režima išla je u sasvim drugom pravcu. Istog dana kad je obznanjena velika kriza, tri balističke rakete kratkog dometa ispaljene su u Japansko more.
Ti testovi, prema posmatračima, imaju dvostruku funkciju – da skrenu pažnju sa epidemije, i da pošalju poruku južnokorejskom predsjedniku Junu, konzervativcu koji je zvanično preuzeo dužnost u utorak.
„Teško je znati šta se dešava u Sjevernoj Koreji jer je tako zatvoreno društvo, a ne možemo verovati onome što kažu“, priča Park Jung-Von, politikolog sa južnokorejskog univerziteta Dankuk. „Ali, vjerujem da će tamo biti mnogo slučajeva korone.“
Ovaj profesor za DW kaže da se u Sjevernoj Koreji ne mogu očekivati nemiri ili protesti građana zbog lockdowna ili slabe zdravstvene zaštite. „Režim će to koristiti za propagandu, da pokaže svijetu kako je sve pod kontrolom, a narod sluša naređenja vlasti“, dodaje Park.
U komplikovanom mozaiku je i poseta američkog predsjednika Joe Bidena Južnoj Koreji iduće sedmice. Glavna tema je kako spriječiti Sjevernu Koreju da dalje razvija nuklearni program. Narednih sedmica se očekuju nova podzemna testiranja ubojitih bombi.