Video: Problemi gradačačkih uzgajivača šljive

Klimatske promjene glavni su razlog što uzgajivači šljiva iz naše zemlje ove sezone nisu konkurentni na tržištu Evropske unije, a znatno je smanjena i domaća potražnja. Posebno šljivari iz Gradačca očekuju velike gubitke, jer će šljivu, koja je ove godine nešto slabijeg kvaliteta, ali ima dobar urod, morati pustiti da propadne. Od svoje države očekuju pomoć po ugledu na Evropsku uniju koja podstiče izvoz i štiti domaću proizvodnju.

Šljivik Kemala Klopića iz Gradačca ima 550 stabala i ove godine očekuje urod od 20 tona šljive. Većina će, vjerojatno, propasti, kao i njegov trud i uloženi novac jer kupaca nema.

videoprilog Mirele Čanović (Dnevnik 2)

– Rakiju više ne pečem, a druge svrhe ne znam. Prehrambena industrija u Gradačcu trenutno ih ne uzima – kaže Kemal.

U boljem položaju nisu ni poljoprivredne zadruge koje se bave otkupom i izvozom šljive, jer su do sada izvezli samo 5-10% od planiranog.

– Bilo je dosta kiše, kvalitet šljive je loš, a i vani je dosta rodilo. Ne možemo ništa robe da plasiramo na inostrano tržište, a ni na domaće. Borimo se da zadovoljimo barem jedan dio proizvođača, nemamo kapacitete i nemamo tržište za sve – kaže direktor Poljoprivredne zadruge PMG-VIP Edvin Taletović.

– Pustiti da propada, kao što i mi propadamo. Poslije vas doći će banka da vidimo šta dalje: da li reprogram, ići dalje u zaduženje ili prodati sve, dići ruke od svega – ogorčen je vlasnik Poljoprivredne zadruge Late Gradačac Ibrahim Latifović.

Otkupna cijena svježe šljive na domaćem već zasićenom tržištu je 40 do 50 feninga i to, kažu nam, pokriva tek troškove proizvodnje. Na tržištu EU, gdje smo do sada najviše izvozili, zbog povoljnih vremenskih uvjeta šljiva je sazrela kada i kod nas i naš proizvod više nije konkurentan.

– Njihovo tržište popunjeno je domaćom proizvodnjom i zaštita domaće proizvodnje unutar EU aktivira TARK sistema kojim se stavljaju takse na proizvode koji dolaze sa nižom cijenom nego što su njihove na tržištu – pojašnjava sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore Tuzlanskog kantona Suad Selimović.

– Sve što ide ispod 64 eurocenta je oporezivo 10,3 eurocenta po kilogramu i to bi trebalo da snosi naš kupac. Samim tim mi koji smo imali svake godine između 5 i 7 kupaca sveli smo to na dva – kaže Latifović.

Prošle godine iz BiH je izvezeno šljive u vrijednosti od 12 miliona maraka, ove godine ta cifra vjerojatno neće biti ni približna. Voćari smatraju da je krajnje vrijeme da država donese i provede strategiju podrške izvozu pet top kultura: šljive, jabuke, maline, kruške i krastavca, te da podstakne prerađivačku industriju i pooštri kriterije uvoza.

(Izvor: federalna.ba)

Možda vam se svidi

NAPOMENA:Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Kakanj-x.com. Portal Kakanj-x.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Kakanj-x.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

avatar