Upozorenje iz New Yorka: Kakav je scenarij moguć, u slučaju ruskog veta na nastavak misije EUFOR-a?



Snage EUFOR-a su raspoređene u Bosni i Hercegovini od 2004. godine i sastoje se od 3.500 pripadnika, od kojih je oko 1.100 trenutno u zemlji.

U novembru ističe mandat misiji EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, a sve su glasnije i direktne najave da bi Ruska Federacija u Vijeću sigurnosti mogla uložiti veto i time spriječiti produženje njenog mandata. Ako Rusija blokira produženje mirovne misije – koje su alternative za Bosnu i Hercegovinu?

- Marketing -

Šest mjeseci do isteka mandata misiji EUFOR-a i različita predviđanja šta će uraditi Ruska Federacija. Sve glasnije se pominje da bi Rusija mogla uložiti veto na sjednici Vijeća sigurnosti UN i blokirati produženje mandata misije, ali ne isključuju se ni drugi scenariji, s obzirom na trenutnu geopolitičku situaciju u Evropi.

“Svakako da će Ruskoj Federaciji u narednom periodu, pogotovo ako se ovaj sukob u Ukrajini bude odužio, trebati neki argument za pregovaranje oko globalne političke pozicije Ruske Federacije, na kraju krajeva, zbog čega je ona i počela ovaj rat. Svakako da će svaki adut koji bude imala u tom momentu značiti puno, a jedan od tih aduta bi mogao da bude da kaže: Evo, mi ćemo sarađivati po pitanju mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini, jer ranije je Ruska Federacija izražavala spremnost da sarađuje po tom pitanju, a da se, eventualno, Ruskoj Federaciji popusti negdje drugo, oko političkih pitanja koja su aktuelna ove godine”, smatra bivši vojni predstavnik Bosne i Hercegovine pri NATO Alija Kožljak.

Snage EUFOR-a su raspoređene u Bosni i Hercegovini od 2004. godine i sastoje se od 3.500 pripadnika, od kojih je oko 1.100 trenutno u zemlji. Zapad je u više navrata stavio do znanja da, u kontekstu ukrajinske krize, ne samo da želi da zadrži vojnu misiju u Bosni i Hercegovini, nego želi da je i ojača.

Stručnjaci su jasni – ukoliko se bude blokiralo produženje mandata, alternative ima, a ona je, kako kažu, regulisana Dejtonskim sporazumom. Pri tome naglašavaju i da je u Bosni i Hercegovini i dalje potrebno djelovanje mirovnih snaga.

“Zaključci i rezolucije koje su Ujedinjene nacije donosile, a koje u sebi sadrže rezoluciju 1551, koja govori o djelovanju i sadejstvu EUFOR-a i NATO-a, na toj relaciji će se tražiti zamjena jer konstatacija svih međunarodnih faktora i snaga je da je u Bosni i Hercegovini još određeno vrijeme potrebno prisustvo međunarodnih snaga”, kaže za BHRT ambasador i stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri UN Sven Alkalaj.

Oprečni politički stavovi o mandatu zapadne alijanse mogli su se čuti i od članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine. I dok je za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića misija EUFOR-a neophodna i potrebna, posebno zbog sve veće sigurnosne krize, član Predsjedništva Milorad Dodik žali što misija Althea postoji.

“Odjednom se pojavilo nekih dodatnih 500 vojnika koji su ovdje pokušali da kruže po Bosni i Hercegovini, da se nalaze pred školama, pred vrtićima, pred javnim institucijama. E, protiv takve misije smo mi. Moj prijedlog je bio da Althea može da nastavi, ali ne može takve operacije da vrši bez saglasnosti i pitanja Predsjedništva Bosne i Hercegovine”, smatra Dodik.

“Međunarodne vojne snage su se, kroz historiju implementacije Dejtona, pokazale kao efikasno sredstvo za zaustavljanje nasrtaja na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, i samim time na mir. Podržavamo produženje misije Althea, a ukoliko ona bude dovedena u pitanje od nekih aktera u Vijeću sigurnosti, NATO ima direktan mandat u Bosni i Hercegovini po Dejtonskom sporazumu”, mišljenja je Džaferović.

Još 2014. godine Rusija je u Vijeću sigurnosti bila suzdržana prilikom glasanja o izvršnom mandatu EUFOR-a. Sjedinjene Države su već izrazile spremnost da reaguju ukoliko bi bio blokiran mandat EUFOR-a, a i NATO je potvrdio da razmišlja o planovima, dok bi najjači odgovor Zapada, kako su kazali stručnjaci, bio bi da se ojačaju i rasporede snage NATO-a.

- Marketing -

Najnovije

Popularno

Povezano