8.9 C
Kakanj
Nedjelja, 7 Marta, 2021

Upozorenje iz BiH: Trgovska gora je neprihvatljiv lokalitet za gradnju deponije nuklearnog otpada


U zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas je održan okrugli stol na temu “Trgovska gora: aktuelno stanje seizmičkih aktivnosti” na kojem su predstavnici institucija i eksperti upozorili na neprihvatljivost i opasnost namjere vlasti Republike Hrvatske o gradnji odlagališta nuklearnog i radioaktivnog otpada u toj regiji, javlja Anadolu Agency (AA).

Poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović, Jasmin Emrić i Branislav Borenović, između ostalih, učestvovali su na okruglom stolu u organizaciji “Zelenog kluba”, koji okuplja poslanike iz parlamenata sa svih nivoa vlasti u BiH.

Predsjednik “Zelenog kluba“ Magazinović je istakao da to tijelo nastavlja rad na problemu koji predstavlja namjera Republike Hrvatske da uspostavi odlagalište radioaktivnog i nuklearnog otpada na lokalitetu Trgovske gore.

“Zeleni klub ima funkciju da pomaže, a ne da vodi ovaj proces i naravno da je najveća odgovornost na institucijama. Danas ćemo razgovarati o tome i tu će biti ministri, poslanici, eksperti, načelnici općina sa sjevera BiH“, kazao je Magazinović i dodao da je zbog epidemioloških mjera omogućeno učešće svega 30 osoba, a da je interes bio znatno veći.

Nekoliko dana pred Novu godinu na Trgovskoj gori je registrirano između 143 i 265 potresa, ovisno o izvoru podataka, a Magazinović je kazao da je i ranije razgovarano sa načelnikom Petrinje o izuzetno pogrešnoj odluci Hrvatske o gradnji nuklearnog odlagališta i da je i tada upozoravano i na seizmološke rizike tog područja.

Serija zemljotresa sa epicentrom u Petrinji dodatno je upozorenje koje je alarmiralo stručnjake da ukažu i na taj segment da Hrvatska ne bi smjela odlagati opasni otpad na Trgovskoj gori.

“Reći ću vam i moj lični stav. Ne znam šta me više frustrira, neprijateljska, nedobronamjerna, nekorektna i neljudska namjera da se nuklearni otpad odlaže praktično u našem dvorištu ili nerad, tromost i nesposobnost BiH. Imamo dobru i lošu vijest, loša je da smo kao BiH mogli znatno više učiniti, a dobra je da su se institucije konačno pokrenule“, rekao je Magazinović.

Jedna od panelistica bila je načelnica Odjeljenja za opservatorsku seizmologiju Sektora za seizmologiju Republičkog hidrometeorološkog zavoda bh. entiteta Republike Srpske Snježana Cvijić-Amulić.

Ona je istakla kako je razorni zemljotres u okolici Trgovske gore promijenio sliku i da je još jednom ukazao da su petrinjske i banjalučke seizmogene zone među najrizičnijim u regionu i izuzetno blizu lokaliteta na kojem Hrvatska planira gradnju odlagališta opasnog otpada.

“Petrinjska seizmogena zona je od tog lokaliteta udaljena nekih 40, a Banja Luka 70 kilometara. S obzirom na sve ovo što se desilo i zemljotres koji se dogodio 29. decembra mijenjaju sliku i svakako da će karta seizmičkog hazarda biti u skorije vrijeme ažurirane. Samim tim, maksimalni očekivani intenzitet neće biti 8, već 9 stepeni po Merkalijevoj skali“, kazala je Svijić-Amulić i dodala da je posve sigurno da rizično područje za bilo kakvu gradnju predstavlja radijus od sto kilometara oko zemljotresom pogođene tačke.

Munir Jahić, dugogodišnji profesor na više univerziteta i stručnjak za hidrotehniku, istakao je da je kao mladi stručnjak bio prisutan procjenjivanju šteta od zemljotresa koji su prije nekoliko decenija pogodili Banja Luku i Skoplje i da je davao stručno mišljenje sa aspekta hidrotehnike kod izgradnje deponije nuklearnog otpada Žirovski vrh u Sloveniji koji više nije u funkciji.

“Pretpostavljam da će na ovom panelu biti više prilike da se stručno priča. Sigurno je da krucijalna stvar ide na temu struke kada je u pitanju seizmologija, geologija, hidrogeologija i geomehanika. Građevinci su tu na određen način da budu prisutni, bilo da se radi o odlaganju ili nekoj drugoj tehnologiji odlaganja ovog otpada“, kazao je Jahić.

On je poručio da lokacija Trgovske gore sa prostornog aspekta ne može ostati, kao ni sa komunikacionog aspekta zbog rizika pri transportu otpada.

“Moji studenti znaju, svaka stvar koja se planira potiče od struke, pa se onda uključuje ekonomija, pa se uključuje pravo. Na četvrtom mjestu je politika. Kod ovog svega je politika na prvom mjestu“, kazao je Jahić.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac također je učesnik okruglog stola, a kazao je kako pitanje projekta Hrvatske o gradnji deponije nuklearnog i radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori nema status otvorenog pitanja i da su sve institucije jedinstvene u stavu o neprihvatljivosti tog projekta.

On je ocijenio da učešće zvaničnika i eksperata pokazuje ozbiljnost problema, a izrazio je nezadovoljstvo radom prethodnog saziva Vijeća ministara BiH kada je riječ o sektoru ekologije i zaštite okoliša.

“Prethodna struktura Vijeća ministara se nije adekvatno očitovala i donosila politike kada je riječ o zaštiti životne sredine i zdravlja ljudi na tom lokalitetu, a riječ je o 250.000 ljudi u 13 opština u Republici Srpskoj i Federaciji BiH“, naglasio je Košarac.

On je kazao da aktuelna struktura vlasti ima jedinstven stav da radi na tom problemu, uz posebno istaknute napore “Zelenog kluba“. Podsjetio je da je i Predsjedništvo BiH donijelo zaključak kojim se sve institucije obavezuju da u okviru svojih nadležnosti daju doprinos kada je u pitanju Trgovska gora.

“Reći ću potpuno otvoreno, ja mislim da Hrvatska neće odustati od svojih namjera“, upozorio je Košarac i pozvao na ozbiljnost i nastavak rada kako bi se argumentirano borilo protiv tog problema.

- MARKETING -

NAJNOVIJE

- MARKETING -

POVEZANO