U ZDK-u sve je spremno za proljetnu sjetvu.
Iz Ministrstva poljoprivrede apel proizvođačima da pripreme svoje obradive površine kako bi se mogli prijaviti na javne pozive podsticaja za ovu godinu. U prošloj godini rebalansom budžeta isplaćeno je oko 3,5 miliona maraka, a ove godine, osim redovnih, planirane su i vanredne mjere, kako bi se ublažile posljedice poremećaja na svjetskom tržištu. Za realizaciju proljetne sjetve izdvojeno je 350.000 KM.
Za Šumiće iz Žepča njihov poljoprivredni obrt je mali porodični biznis. Supružnici i četvero djece posljednjih desetak godina rade na imanju. Na svom poljoprivrednom gazdinstvu imaju voćnjake i vinograde, te plasteničku proizvodnju.
“Proizvodim rasad, krastavac, papriku i paradajz. Rasad je sad pikiran i namijenjen plasteničkoj i proizvodnji povrća”, kaže Ljiljana Šumić.
Ministrstvo poljoprivrede ZDK-a je tokom prošle godine isplatilo oko 3,5 miliona maraka poticaja poljoprivrednim proizvođačima. Za ovu godinu u okviru redovnih izdvajanja bit će utrošeno isto toliko sredstava.
“Susrećemo se sa velikim problemima za finansiranje ove proljetne sjetve”, kaže Željko Šumić. Dodaje kako je problem i plasman – da se malo smanji uvoz, da se stimulira domaće.
U vrijeme globalne krize uzrokovane ratom, Vlada Federacije BiH u saradnji s kantonalnim ministarstvima donijela je mjeru koja se odnosi na dodjelu goriva iz postojećih robnih rezervi poljoprivrednicima u Federaciji BiH da bi im olakšali nadolazeću sjetvu. Nadležno ministarstvo u ZDK-u će osigurat jednak iznos kao i Federalno ministarstvo, a to je ukupno 400 KM po hektaru. Za proljetnu sjetvu sve je spremno, a cilj je potaknuti i druge koji do sada nisu sijali da to urade.
“Mi smo došli njih da podstaknemo, jer oni će svakako dobiti sredstva za proljetnu sjetva i nastojat ćemo da sredstva koja su planirana za subvencionisanje njihove proizvodnje i budu nekoj mjeri još veća. Hoćemo da pomognemo i one, da kažem, obične porodice da zasiju i one male površine – kućne, u nekoj hobi varijanti”, ističe ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK-a Mirsad Hadžić (SDA).
Hamzalija Numanović viši je stručni saradnik za ratarstvo i zaštitu bilja u Ministarstvu poljoprivrede ZDK-a: “Najpovoljnija bi bila baš ova plastenička proizvodnja zato što se kod nas uglavnom poljoprivredna gazdinstva zasnivaju na malim parcelama, a ovdje iskoristivost znatno veća nego na otvorenom i ovdje se mogu proizvoditi i tri kulture godišnje”.
Tokom prošle godine na području ZDK-a proizvodnja malina i kornišona doživjela je veliki uspon. Tržišna cijena je bila dovoljna da pokrije troškove proizvođača. Međutim, rizik uvijek postoji. Cilj je u narednom periodu podržati sljedeću fazu proizvodnje – skladištenje i pakovanje, da bi proizvodi koji su na tržištu što duže zadržali kvalitet.
