Pogoršanje epidemološke situacije u Zeničko-dobojskom kantonu prati i povećan broj pacijenata koji zahtijevaju hospitalizaciju. Sa druge strane bilježi se i povećanje broja oboljelih uposlenika Kantonalne bolnice Zenice, što dodatno komplicira organizaciju rada najveće zdravstvene ustanove u kojoj je ponovo reduciran operativni program.
Zbog povećanog priliva pacijenata kojima je neophodna hospitalizacija, stalnog popunjavanja covid odjela, ali i stanja sa zdravstvenim kadrom u Kantonalnoj bolnici Zenica reduciran je operativni program.
„Obavljat će se samo hitne i neophodne operacije i akutni bolni sindromi. Također će se ići na redukciju prijema i mimo hirurškog programa, samo na hitne i neodložne hospitalizacije i nastojimo da povučemo sve one sa godišnjih odmora, omogućimo dovoljan broj osoblja za adekvatan tretman pacijenata“, kaže prof. dr. Rasim Skomorac, direktor Kantonalne bolnice Zenica.
Hladni operativni program do daljnjeg je na čekanju i u Općoj bolnici Tešanj koja zbrinjava pacijente sa lakšom kliničkom slikom.
„Imamo povećan priliv pacijenata – ti svi pacijenti nisu za hospitalizaciju, ali opterećavaju naš zdravstveni sektor, a samim i tim hirurgiju, koja je bila pod velikim pritiskom tako da smo na sjednici Kriznog štaba odlučili da suspendiramo hladni program zbog pojačanog broja pozitivnih pacijenat“, objašnjava dr. Omer Bedak, direktor Opće bolnice Tešanj.
Od početka pandemije Kantonalna bolnica Zenica suočava se s problemom nedostatka anesteziologa, piše Federalna.ba. U posljednje vrijeme situacija je dodatno otežana – nedostaje i srednjeg medicinskog kadra.
„Za 7 pacijenta koji se hospitaliziraju moramo povećavati broj sestara za jednu smjenu – to je 5 dodatni sestara. Ako se radi o smještaju pacijenata na intenzivnoj njezi, za svaka nova 2-3 pacijenta moramo uvoditi novu smjenu. To predstavlja strašan pritisak na organizaciju i broj angažiranog osoblja“, dodaje Skomorac.
Bolnički kapaciteti nisu popunjeni kao što je to ranije bio slučaj, no ove mjere koje se poduzimaju neophodne su da bi se izbjegao kolaps zdravstvenih ustanova i da bi što skorije usluge ponovo bile dostupne građanima.
