U Hrvatskoj postoji samo jedna farma insekata koji se proizvode za prehranu životinja i kućnih ljubimaca. Osmislili su i pivo od cvrčka te se nadaju komercijalizaciji proizvoda.
Tu nadu dodatno je potpirila nedavna odluka Evropske komisije prema kojoj se na tržištima u zemljama EU od 24. januara u slobodnoj prodaji smiju prodavati namirnice koje sadrže brašno crva brašnara i kućnog cvrčka u hrani za ljude. Taj je san godinama sanjao Daniel Pikl koji je bio osnivač prve hrvatske farme insekata Cricky. Nadao kako će se uskoro proizvodnjom njihovog brašna probiti na hrvatskom tržištu.
Zatvorio pa otvorio
“No to nije baš tako jednostavno, pa sam zapravo prije par godina odustao od svega i zatvorio farmu. Bez obzira na odluku Europske komisije, i dalje nije jednostavno plasirati brašno kućnog zrikavca ili crva brašnara na tržište u kontekstu ljudske prehrane. Naime, sve ovisi o lokalnim zakonima i propisima, a u Hrvatskoj naš proizvod nije bilo moguće komercijalizirati”, priča Pikl. On je svojevremeno strastveno govorio o ideji da cvrčci, crvi brašnari i skakavci postanu dio svakodnevne prehrane kao što su to odavno u nekim azijskim zemljama, pišu 24sata.
“U Evropskoj uniji samo jedna ili dvije firme imaju pravo u sljedećih pet godina proizvoditi i prodavati brašno kućnog zrikavca i crva brašnara. U naprednim zemljama kao što su Belgija i Švicarska to već odavno legalno. Nisam siguran hoće li te tvrtke dobiti koncesiju za prodaju i u Hrvatskoj”, razočaran je Pikl.
Digla se panika
“A gledajte, mislim da se digla panika koja nema utemeljenja. Riječ je o zakonu koji postoji već duži niz godina. Prema njemu se pod kontrolu stavlja svaka hrana koja na tlu EU nije postojala do 1997. godine i ne uzgaja se ovdje. Istu su proceduru prošle chia sjemenke, goji bobice i slična hrana. Istu proceduru sad prolazi i brašno cvrčka i crva brašnara s idejom da bude sigurna za konzumaciju. To je konkretno zatražila jedna vijetnamska tvrtka nadajući se širenju tržišta na sunarodnjake koji žive na europskom tlu. Pitanje je hoće li se ikad naći na hrvatskom tržištu s obzirom na interes kupaca na ovom području”, kaže europarlamentarka Biljana Borzan. Objašnjava da uvoznici svakako ispituju interes tržišta prije nego što se odluče distribuirati hranu. Smatra kako je vrlo upitno u kojoj mjeri bi namirnice bazirane na brašnu insekata u Hrvatskoj mogle imati konzumenata.
Zahtjev za stavljanje takvog brašna na područje Evropske unije prije četiri godine pokrenula je firma Cricket One Co. Ltd., a nakon brojnih istraživanja EK ga je na period od pet godina nedavno i odobrila, počevši od 24. januara. Ipak, u ministarstvu zdravstva kažu da je odluka Evropske komisije obavezujuća za sve članice, te će se i na policama hrvatskih trgovina naći proizvodi od brašna insekata.
Nova hrana
“Prema Provedbenim uredbama EK u veljači 2022. godine kao nova hrana odobreni su smrznuti, sušeni i mljeveni oblici ličinke Tenebrio molitor i smrznuti, sušeni i mljeveni oblici vrste Acheta domesticus, a u siječnju ove godine djelomično odmašćeni prah Acheta domesticus i ličinke Alphitobius diaperinus (manji brašnar), smrznute, sušene, u obliku paste i praha. Od 24.siječnja na policama trgovina diljem Hrvatske naći će se skakavac, crv brašnar i kućni zrikavac u obliku brašna. Tu odluku donijela je Europska agencija za sigurnost hrane koja je odobrila navedene kao prehrambene proizvode i uvrstila ih u kategoriju nove hrane”, navode iz Ministarstva zdravlja dodajući kako se tom uredbom ne omogućuje korištenje brašna kukaca u svim segmentima ljudske prehrane.
Ograničena upotreba
“Uredbom je ograničena upotreba navedenih proizvoda na: hljeb, peciva s više žitarica, krekere i grisine, žitne pločice, suhe predsmjese za pečenje, kekse, suhe punjene i nepunjene proizvode na bazi tjestenine, umake, prerađene proizvode od krumpira i mesa, jela od mahunarki i povrća, pizze, proizvode na bazi tjestenine, sirutku u prahu, juhe i koncentrate juha ili juha u prahu, grickalice na bazi kukuruznog brašna, pića slična pivi, čokoladne slatkiše, orašaste plodove i sjemenke uljarica, grickalice, osim čipsa, te mesne pripravke.
Komisija je ujedno naglasila da navedene proizvode na tržište može dostavljati samo firma koja je zatražila odobrenje, i to na ograničen period od pet godina, počevši od 24. januara ove godine, a svi zahtjevi za insekte, koji su do sada odobreni kao nova hrana, temeljili su se na vlasnički zaštićenim naučnim dokazima i podacima zaštićenima u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) 2015/2283. Također Uredba je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama”, kažu iz Ministarstva zdravstva. Dodaju da pored insekata koji su već odobreni kao nova hrana, trenutno je u postupku više zahtjeva za koje EFSA tek treba napraviti procjenu sigurnosti.
Čitajte deklaracije
Nisu odgovorili na upit ko će i kako kontrolirati uvoz takvih proizvoda, kao ni u kojoj je mjeri Hrvatska zanimljiva kao tržište na kojem su insekti izvor hrane za ljude. U Ministarstvu poljoprivrede pak odgovaraju da tema nije u njihovoj nadležnosti, unatoč pitanjima o regulaciji proizvodnih farmi insekata i eventualnim investicijama na području uzgoja insekata za ljudsku prehranu. U svakom slučaju, proizvodi koji sadrže brašna insekata moraju biti posebno označeni.
“Vjerujem da, ako se uopće probiju do naših trgovina, neće biti puno proizvoda na policama koji sadrže ta brašna. No za njih, kao i za sve druge proizvode, vrijedi isto pravilo: Čitajte deklaracije. Dakle, ako neko ne želi konzumirati takve namirnice, svakako bi morao pažljivije čitati deklaracije proizvoda koje kupuje”, upozorila je Borzan.
Za kućne ljubimce
“Takvi proizvodi moraju biti posebno deklarirani i označeni jer sadrže opasne alergene. Naime, kukci općenito imaju egzoskelet izgrađen od hitina, što je za ljude neprobavljivo poput celuloze. Sličan je sastav i kod rakova, školjaka i sličnih morskih plodova. Hitin je, sudeći prema istraživanjima, odličan prebiotik odnosno hrana za dobre bakterije u crijevima, ali ako je netko alergičan na morske plodove, vrlo je velika vjerojatnost i da je alergičan na brašna kukaca”, ističe Aleksandar Gavrilović, zaposlenik zagrebačkog Veterinarskog fakulteta koji radi u administraciji u Zavodu za bolest peradi te je osnivač za sada jedine hrvatske farme insekata Insektarija.
Njegova farma insekata proizvodi iza prehranu ljubimaca, gmazova i riba, no osmislili su i pivo od cvrčka. Kaže da se kao proizvođač nada širenju tržišta, a očekuje i poplavu takvih proizvoda na hrvatskim policama.
“Mislim da se stranim proizvođačima tom odlukom Evropske komisije otvorilo novo tržište te očekujem poplavu stranih proizvoda. Naime, strana su tržišta zasićena, pa sam siguran da će doći i do dampinga cijena dok se ne probiju ovdje te će potrajati nekoliko godina dok se cijene ne stabiliziraju. Ne mogu sad o tačnim iznosima i nemam pojma koji će oni biti. Valja znati da se ionako neće moći kupiti brašno na kile kao kad je riječ o pšeničnom brašnu, a proizvodi koji sadrže brašno insekata biti će skuplji nego njihove verzije koje sadrže pšenično ili neku drugu vrstu brašna”, objašnjava Gavrilović.
Proizvodnja brašna
Ističe da na visoku cijenu takvog brašna utječe tehnologija uzgoja insekata. Navodi kako su se tek 2014. godine u pojedinim zemljama farme insekata počele ozbiljnije baviti proizvodnjom brašna.
“Još se ne proizvode količine dovoljne za smanjenje cijene. U konačnici, neusporedive su količine brašna od cvrčka i pšeničnog brašna u svijetu. Tu je i trend proizvodnje male crne vojničke muhe čija je proizvodnja u uzlaznoj putanji te se pojavljuje trend da se cijena njezinog brašna izjednači sa cijenom ribljeg brašna. To bi vodilo do smanjenja cijena brašna kukaca općenito”, ističe Gavrilović. On je uvjeren kako će se time promijeniti i uvjeti za nova ulaganja u farme insekata u Hrvatskoj.
“Regulativa je bila takva da nismo išli u proizvodnju artikala za ljude jer nismo smjeli. Tek sad možemo ozbiljnije pokrenuti proizvodnju. Za to treba vremena i novca, iako smo do sad istraživali pivo kao prehrambeni proizvod na bazi brašna od cvrčka. Osim tamnog piva Crna smrča, nedavno smo razvili i svijetlo pivo, no još nemamo ime za njega. Nadamo se otvaranju tržišta za naše proizvode, i to ne samo domaćeg”, zaključio je Gavrilović.
Nutritivni profil i cijene
“Kad govorimo o nutritivnom sastavu kukaca, globalna istraživanja pokazuju da on ovisi o vrsti kukca, spolu, stadiju razvoja, prehrani i načinu prerade. Vrlo je važno kakav je proces prerade. Oni se razlikuju i po energetskoj vrijednosti. Pojedine vrste sadrže više proteina dok drugi imaju veći udio masti koji može biti od četiri do 60 posto ili prehrambenih vlakana od pet do 20 posto. Usto, bogati su mikronutrijentima poput željeza, cinka i magnezija”, pojasnila je prof.dr.sc. Suzana Rimac Brnčić sa Prehrambeno – biotehnološkog fakulteta u Zagrebu, dodajući kako kukci sadrže i vitamine A, D i B skupine kao i niz bioaktivnih tvari. U 100 grama sadrži 140,2 kcal, 20,5 grama proteina i 6,8 grama masti.
Također, cijene se razlikuju ovisno o vrsti proizvoda. Na Amazonu možete kupiti grilane insekte kao snack za 14,95 eura po pakiranju od 25 grama, lizalice od insekata za 9,95 eura ili pak brašno različitih insekata za 25,90 eura za pakiranja od 30 grama.
