Ovisnost o kockanju velika je pošast današnjice.
Prema procjenama, u BiH je oko 50 hiljada patoloških kockara, a raste broj i žena i djece koji okušavaju sreću u ovim igrama. Jedni za to okrivljavaju katastrofalno ekonomsko stanje u zemlji, drugi ogromnu nezaposlenost, treći zabavu i brzu zaradu…, dok stručnjaci upozoravaju kako većina ljudi u BiH zapravo nije ni svjesna tog problema.
Nesvjesni problema
Samo u prvih osam mjeseci 2022. godine priređivači igara na sreću klađenjem ostvarili su promet u iznosu od 1.094,017.556 KM. Taj podatak najbolji je pokazatelj kako su ovisnici o kocki sve brojniji u BiH.
“Kockanje je problem kojeg dobar dio društva uopće nije svjestan. Promijenio se i način na koji ljudi kockaju. Više ne posjećuju toliko kladionice, sada to rade preko mobitela i aplikacija, što dodatno otežava uočavanje problema od obitelji i prijatelja – kazao je nedavno za Večernji list specijalist traumatske psihologije dr. sc. Marko Romić.
Prema njegovoj ranijoj procjeni, BiH ima oko 50.000 patoloških kockara, dok je, s druge strane, u porastu i broj onih koji još uvijek nisu razvili kriterije patoloških kockara.
Romić dodaje kako je broj kockara rastao u pandemiji, kada su ljudi spas i izlaz iz krize tražili u kladionicama.
Još jedna poražavajuća činjenica je, rekao je, što je sve veći broj djece koja već u ranoj dobi počinju igrati neke od igara na sreću. Osim onih koji do brze zarade pokušavaju doći u kockarnicama i kladionicama, sve je više i kreditno zaduženih građana.
Ukupan kreditni portfelj bankarskog sektora FBiH u prvih devet mjeseci iznosi 16,2 milijarde KM, od čega su 7,6 milijardi uzeli građani, što je oko 49 kredita, i više za 4,4 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Potražnja za kreditima
Ubrzani rast potrošačkih cijena u odnosu na rast plaća i ostalih primanja otvorio je jaz u kućnim proračunima i odrazio se na potražnju za potrošačkim kreditima, javlja N1.
“Činjenica da se održava potražnja za kreditima vjerojatno je uvjetovana inflacijom i padom životnog standarda potrošača, odnosno građana BiH. Tako da tu nije tolika fascinacija za rastom kredita, već za održavanjem kreditne aktivnosti razumijevajući kako je došlo do pada investicija i potrošnje”, kazao je za N1 ekonomist Admir Čavalić.
U strukturi kreditnog portfelja dominiraju namjenski krediti za potrošna dobra i nenamjenski krediti u iznosu od 5,8 milijardi KM.
Nenamjenski krediti porasli su za 228 miliona KM ili za 4,1 posto u odnosu na kraj prethodne godine, što je najbolji pokazatelj u kakvom se stanju bh. društvo nalazi.
