Primarni proizvođač po litri dobije najviše 80 feninga, kupac ga plati čak tri marke u nekim trgovinama. Gdje nestaje razlika ili ko uzima taj novac?
Proizvodnja mlijeka u Bosni i Hercegovini na pravom je ispitu. Poskupljenje hrane i repromaterijala za proizvodnju ne prati i otkupna cijena, pa sve više farmera zasušuje grla.
“Kad je cijena bila 65 feninga bili smo zadovoljni jer je hrana bila 5 feninga, ali sad je hrana otišla na sto maraka i tu nema matematike za proizvodnju”, kaže Milenko Nikolić, proizvođač mlijeka, piše BHRT.
“Ja sam računao, da bih samo poklopio sebe mene mora izaći mlijeko na 1,40 ja sam izračunao svaki moj ulaz i izlaz, faktički ja na mlijeku gubi i nemojte se čuditi što narod smanjuje stoku”, ističe Petar Dragojlović, proizvođač mlijeka.
Dok litar mlijeka u marketima košta i više od tri marke, primarnom proizvođaču otkupna cijena je od 80 do 90 feninga. Na pitanje u čiji džep odlazi razlika od preko dvije marke, proizvođači odgovaraju.
Boško Radić, Udruženje poljoprivrednika Semberije i Majevice dodaje da razlika ide mljekarama i lancima velikim trgovinskim centrima.
“Građani moraju da shvate da je otkupna cijena mlijeka od 85 do marke, to je ono što proizvođač ima, a razlika od 2,5 marke je u problemu sa onima koji drže mljekare.“
Zbog niske otkupne cijene, mljekari se okreću tzv. prodaji “od vrata do vrata“.
“Nose mušterijama, imaju stalne mušterije kojim nose kući, na kućnu dostavu dobijaju mlijeko i ljudima se malo više isplati, nemaju maltretiranja oko premija”, dodaje Nikolić.
Iako su u više navrata tražili da otkupna cijena bude viša, u tome nisu uspjeli.
Stočarstvo u Bosni i Hercegovini nema perspektivu, a ukoliko ovaj trend bude nastavljen, gašenje farmi je neminovno. Na kraju, mljekarima i stočarima u BiH ostaje samo da se uzdaju u veće podsticaje koji sunajavljeni ove godine kako bi održali proizvodnju.
