U Bosni i Hercegovini govor mržnje često je prisutan, posebno na društvenim mrežama.
Žrtva može postati svako, jer počinioci ne biraju riječi i način ophođenja prema drugom i drugačijem. Ni djeca nisu pošteđena. Ovakvi istupi ponekad ne zaobilaze ni medije, koji postaju mete. Zakonski okviri donekle imaju regulirano ovo pitanje, ali implementacija često ostaje samo slovo na papiru.
Društvo psihologa Brčko distrikta BiH počelo je realizaciju projekta čiji cilj je uspostavljanje dijaloga unutar lokalne zajednice između predstavnika medija te zakonodavne i izvršne vlasti, predstavnika tijela za kontrolu javnog informisanja, te prevencija govora mržnje putem edukacija svih kategorija društva sa akcentom na djecu i mlade.
“Kao završnica našeg projekta trebao bi da bude okrugli sto gdje ćemo da imamo dijalog sa predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti, medija – da vidimo šta smo to postigli našim aktivnostima i koji su nam daljnji koraci”, kazala je Nataša Jovanović, predsjednica Društva psihologa Brčko distrikta BiH.
Predstavnici medija smatraju da su za prevenciju govora mržnje u online medijima, konkretno u komentarima na društvenim mrežama, prije svega zaduženi sami portali.
“Treba da se svi portali ograde od govora mržnje naznakom da oni prebacuju odgovornost na one koji govor mržnje podstiču i da skidaju te komentare, a ne da ih zadržavaju i tako još više podižu tenziju”, poručio je Admir Kadrić, predsjednik Udruženja BH novinari Brčko.
Prilog Federacije danas pogledajte OVDJE.
U proteklom period na području Brčko distrikta BiH sankcionirano je svega nekoliko slučajeva govora mržnje na društvenim mrežama. Stručnjaci smatraju da je potrebna bolja regulacija ove oblasti, između ostalog – i kroz jedinstveni zakon o sprečavanju govora mržnje u online medijima.
“Ako zemlje koje su članice EU-a donose takve zakone i ako smo mi neko ko stremi standardima koje EU ima u raznim oblastima – pa, evo i u ovoj- zaključak se sam posebi nameće”, ističe Zekerija Mujkanović, glavni tužilac u Tužilaštvu Brčko distrikta BiH.
S obzirom na veliko prisustvo govora mržnje koji može utjecati na demokratske procese u zemlji, potrebno je unaprijediti zakone I zakonske okvire. BiH je dužna donijeti odgovarajuća rješenja u skladu sa međunarodnim konvencijama, preporukama međunarodnih tijela i standard Evropskog suda za ljudska prava, piše Federalna.ba. Istovremeno, treba voditi računa da sloboda izražavanja ne bude dovedena u pitanje.
