Postani član

Zaslužujete ekskluzivan i kvalitetan sadržaj.

Raspodjela putarina: FBiH finansira i RS i Brčko Distrikt

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pitanje putarina na autocestama i njihovo prikupljanje te raspodjela sredstava posljednjih godina izazivaju mnogo polemike. Najčešće možemo čuti žalbu na nejednaku raspodjelu prihoda koju bh. eniteti i Brčko Distrikt zajedničko prikupe na godišnjem nivou.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sam model raspodjele sredstava nema nikakvog smisla ni logike, kada znamo da FBiH praktično finansira i RS i Brčko Distrikt jer FBiH prikupi na godišnjem nivou skoro 86 posto, RS 14 posto, Brčko Distrikt 0,09 posto.

Tim povodom razgovarali smo sa zamjenikom ministra finansija i trezora BiH Muhamedom Hasanovićem koji je istakao da je suštinski problem u koficijentima raspodjele novca, bez obzira koliko koja administrativna jedinica prikupi novca.

“Posebna tema su putarine, način prikupljanja i raspodjela ove vrste taksi, gdje FBiH prikupi 86 posto, RS 14 posto, a Brčko Distrikt 0,09 posto. Raspored je takav da se 10 posto sredstava čuva kao rezerva za poravnanje, a ostatak se dijeli prema koeficijentima, 59 posto FBiH, 39 posto RS i 2 posto Brčko Distrikt. Ako pretvorimo procente u apsolutne iznose vezane za akcize na gorivo, dio namjenjen za cestogradnju (putarina), od ukupno prikupljenih cca. 650 milion KM godišnje, cca. 560 miliona KM se prikupi u FBiH, a kroz raspodjelu se vrati samo cca. 345 miliona KM, što ukazuje da je disbalans najmanje 135 miliona KM”, poručio je Hasanović za Biznis.ba.

Naglašava da, također postoje druge stavke unutar prihoda UIO kod kojih je procentualni odnos jos izraženiji nego kod putarina, npr. akcize.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Postoje dvije vrste akciza po osnovu vrste prihoda koje se prikupljaju. To su akcize na uvozne proizvode gdje se u FBiH prikupi 90 posto i 10 posto u RS, dok Brčko Distrikt učestvuje sa 0.03 posto. Red veličina je 1,3 milijarde, te akcize na domaće proizvode – u FBiH se prikupi malo više od 77 posto i malo više od 22 posto u RS, dok Brčko Distrikt učestvuje sa 0,13 posto. Sve se navedeno raspoređuje po krajnjoj potrošnji, a ne po ovim navedenim procentima”, ističe Hasanović.

Poručuje da ovaj problem datira posljednjih dvadeset godina.

“Smatram da je rješenje pravedni dogovor između članova Upravnog odbora UIO BiH, kako bi sredstva na najpravedniji i najtransparentniji način bila podjeljena”, zaključio je.

Ekonomski analitičar Igor Gavran govoreći o ovim pitanjima ističe da ovdje ima nekoliko problema.

“Prije svega, sam model raspodjele sredstava nema nikakvog smisla ni logike, jer praktično FBiH finansira i RS i Brčko Distrikt. S druge strane čak se ni takva nepravedna raspodjela ne realizuje u potpunosti nego se akumuliraju stotine miliona KM na računu i uopšte ne koriste dok im realna vrijednost pada svakog dana zbog inflacije”, poručuje Gavran.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dodaje da je direktnih problema za sve one koji plaćaju putarine također više.

“Njihova visina je očito nesrazmjerna namjenskom trošenju, jer znatno povećava troškove prijevoza (putnika i robe) što korisnici plaćaju odmah (iako se sredstva često ni ne raspodjele mjesecima ili godinama, a kamoli upotrijebe), novi putevi se ne grade niti postojeći održavaju u skladu s potrebama, a kao što ste i sami utvrdili očit je i nesrazmjer između ukupno i namjenski utrošenih sredstava”, navodi Gavran.

Navodi da ako još uzmemo u obzir praktično “javnu tajnu” da se u postupcima javnih nabavki i korištenju ovih sredstava čak i formalno namjenski vrlo često iz različitih razloga ne biraju ni najbolji, a ni najjeftiniji izvođači, onda vidimo da jedino element naplate funkcioniše, a sve ostalo je u manjoj ili većoj mjeri problematično.

“Svaki od navedenih problema ima svoje rješenje – npr. raspodjela logički mora pratiti područje naplate, odnosno entiteti i distrikt trebaju dobiti onoliko sredstava koliko i naplate, prikupljena sredstva moraju biti iskorištena isključivo namjenski uz ubrzanje tempa i poboljšanje kvaliteta radova na izgradnji i održavanju puteva, a sama visina putarina bi se trebala uskladiti i s potrebama i sa njihovim korištenjem i za kapitalne projekte tražiti druge izvore finansiranja tako da se smanje troškovi prijevoza putnika i robe po ovom osnovu”, zaključio je Gavran.

Zbog svega navedenog, jasno je da je potrebno osigurati fer raspodjelu prihoda, a sredstva generalno trebaju biti namijenjena za određene strateške projekte. Svakako je potrebno preispitati i socijalnu politiku putarina kako bi se osiguralo da su pravedne. Možda će u budućnosti biti potrebno uvesti popuste ili olakšice za određene grupe vozača.

- Marketing -