Na kraju smo godine koja je bila izuzetno finansijski i ekonomski turbulentna, a ekonomisti upozoravaju da ni 2023. najvjerovatnije neće biti mnogo bolja, kako zbog najavljenog poskupljenja struje privredi, tako i svih neizvjesnosti s kojima se i dalje suočava evropska ekonomija, skupih i nedostajućih energenata, ali i pokušaja da se kroz podizanje kamatnih stopa suzbije galopirajuća inflacija.
Prema riječima ekonomiste Miloša Grujića sva neizvjesnost sa kraja ove najvjerovatnije će se preliti i na narednu godinu, uz opasku kako će najavljeno poskupljenje struje privrednicima u BiH sigurno dovesti i do lančanog rasta cijene mnoge robe i usluga, najviše hrane, koja je već, kako je istakao, tokom ove godine skuplja za 35 odsto.
“To je sigurno jedan od najvećih problema, jer ovu inflaciju najvećim trenutno hrani enormni rast cijena hrane i energenata. Primjera radi, cijene obuće i odjeće su skočile 10 odsto, hrane mnogo više. Sve to, naravno, ima velikog uticaja i na vrijednost potrošačke korpe te će građani i u narednom periodu morati da kalkulišu čega će se odreći, da bi preživjeli”, istakao je Grujić za Glas Srpske, dodajući da bi inflacija tokom naredne godine, prema nekim projekcijama, ipak mogla biti jednocifrena.
Ono što ga ohrabruje jesu podaci o poslovanju domaće privrede, koji ukazuju na to da će mnoga preduzeća i pored globalne krize imati pozitivne finansijske rezultate.
“Zato smatram da ukoliko i dođe do recesije kod nas ona ne bi trebalo da bude duboka i dugačka. Naravno, mnogo toga će zavisiti i od stanja u Evropskoj uniji, koje je jedno od naših najvećih tržišta i ekonomskih partnera”, navodi ovaj ekonomista.
Smatra da nove vlasti treba i dalje da pronalaze rješenja za rast plata, kako zaposlenih u javnom tako i realnom sektoru, iako to može dovesti do novog “hranjenja” inflacije.
Slično mišljenje s Grujićem dijeli i dekan Ekonomskog fakulteta u Palama Marko Đogo navodeći da je i dalje u opticaju mnogo nepoznanica da bi se sa sigurnošću mogle praviti bilo kakve dugoročne ekonomske projekcije, navodeći da bi iz svih ovih inflatornih šokova trebalo izvući pouku da je više nego ikad neophodno ulagati u produktivnost i nabavku novih tehnologija.
Kada je u pitanju kretanje inflacije, smatra da je jedan od naših najvećih problema i plitko tržište, koje nema širinu i dovoljan broj konkurentnih igrača, zbog čega danas imamo situaciju da pad cijena energenata ne prati i pad cijena druge robe i usluga. Vjeruje i da će inflacija nastaviti da raste i u prvom dijelu naredne godine, nešto usporenim tempom od dosadašnjeg, ali i da bi u jednom trenutku, ukoliko ne bude nekih novih globalnih potresa, trebalo da potpuno uspori.
“Moguće je da dođe i do recesije, ali da li će ona biti plitka ili duboka, ne zavisi od nas, jer je naš privredni model postavljen tako da on u dobroj mjeri zavisi od privrednih kretanja u našem okruženju, prije svega onih u evropskoj ekonomiji, koja opet zavisi od drugih globalnih. Da li će rat u Ukrajini biti završen, da li će doći do trgovinskog rata između Kine i SAD, odnosno Evropske unije? Sve to su otvorena pitanja koja će uticati, kako na svjetsku, tako i našu ekonomiju tokom naredne godine”, poručio je Đogo dodajući da ukoliko bi bio pozitivan scenario, onda bi BiH sigurno izbjegla recesiju.
Ekonomista iz Sarajeva Faruk Hadžić smatra da ukoliko ne dođe do rasterećenja poslovanja i većih neto, a istih bruto plata, možemo u narednom periodu očekivati spiralni rast izdataka za plate, koji će dalje dovesti do još većeg rasta cijena. Kako kaže posljednji statistički podaci su to nažalost potvrdili. Rast cijena je doveo do značajnijeg rasta troškova plata, što je opet bio razlog za dodatno podizanje cijena. Ukoliko želimo, ističe on, usporiti ova inflatorna kretanja, koja kao rak razaraju ekonomiju, potrebno je sprovesti reformu poreskog sistema.
“Inflacija se ne može brzo pobijediti, ali se može postepenim mjerama usporavati i na kraju ukrotiti”, poručio je on.