Napici od kafe mogu biti raznovrsni, napravljeni na različite načine i u različitim stilovima. Ljubitelji kafe vole ovaj napitak ne samo zbog ukusa, već i zbog društvenog iskustva koje pruža, te zbog stimulativnih efekata kofeina.
Postoji mnogo zanimljivih i jedinstvenih aspekata ispijanja kafe širom svijeta koje vrijedi istražiti i otkriti. Zadovoljstvo ispijanja kafe i psihoaktivni efekat kofeina koji sadrži jedno je od najčešćih zadovoljstava na svijetu.
Hemijski naziv kofeina je 1,3,7-trimetilksantin i nalazi se ne samo u kafi već i u mnogim drugim biljkama i hrani, uključujući čaj, kakao, čokoladu, kolu, žvakaće gume i energetske napitke.
Efekti kofeina na tijelo su jako dobro dokumentovani, a neki od njih su da blokira adenozinske receptore što povećava osjećaj budnosti, stimuliše oslobađanje kortizola i adrenalina, što povećava krvni pritisak, ubrzava rad srca i ubrzava metabolizam. Naučna istraživanja povezuju kafu sa brojnim zdravstvenim prednostima, a većina se usredsređuje na kofein.
Na primjer, neke studije sugeriraju da konzumacija kofeina može smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2, Parkinsonove bolesti, raka debelog crijeva i osteoporoze. Međutim, važno je napomenuti da ove studije zahtijevaju daljnje istraživanje.
Nedavni podaci idu u prilog činjenici da redoviti unos kofeina može poboljšati kodiranje informacija i smanjiti kognitivni pad, što implicira da bi mogao biti efikasan protiv Alchajmerove bolesti. Iako teško, ipak se može desiti i prekomjerno unošenje kofeina u organizam.
Prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane, zdrava odrasla osoba može dnevno unijeti najviše 400 mg kofeina a da to ne predstavlja zdravstveni rizik, što bi moglo biti čak 5 šoljica kafe. No, optimalna količina kafe je 2 šoljice dnevno.
Uzimajući u obzir biološki ritam i hormonalne promjene u toku dana, najbolje vrijeme za kafe pauzu je između 9:30-11:30 ujutro i između 13:30-17:00 sati.
Ponekad je potreban oprez!
Ipak, postoje situacije kada je važno ograničiti ili smanjiti unos kofeina.
Na primjer, ako je neko na terapiji antibioticima kofein tada može uticati na funkcionisanje srca. Također, kofein može povećati efikasnost lijekova protiv bolova, a veoma je važno da trudnice razmisle o ograničavanju unosa kofeina zato što prekomjerna konzumacija kofeina može utjecati na razvoj ploda.
Kako bi se osigurao siguran razvoj djeteta u toku trudnoće preporučeni dnevni unos je maksimalno 200 mg.
Vrlo je važna kontrola unosa kofeina kod djece i maloljetnika jer su djeca još u razvoju i bilo kakvi stimulansi na njih utiču drugačije nego na organizam odrasle osobe.
Djelovanje kofeina na djecu je jače i traje duže te zbog toga nije preporučljivo da djeca koriste namirnice i napitke sa kofeinom.
Sve u svemu, konzumacija kafe ima brojne prednosti i sam potencijal konzumacije kofeina je širok i može utjecati na naše zdravlje na mnogo načina, pa je vrijedno osluškivati signale i potrebe našeg tijela i odlučiti koliko kofeina ćemo konzumirati.