Tajne Franjevačkog samostana u Fojnici

Najpoznatiji dokument koji se čuva u Muzeju samostana u Fojnici jeste Ahdnama napisana 28. maja 1463. godine.

Franjevački samostan “Duha Svetoga” u Fojnici, crkva i samostan izgrađeni u 14. vijeku, danas čuva oko 50.000 knjiga, među kojima je oko 10.000 knjiga starih nekoliko stoljeća.

Franjevački samostan je kroz historiju, u 500 godina, više puta rušen i ponovo građen. Bio je spaljivan pa je građen drugi. Za Samostan koji je u potpunosti srušen prije 15 godina turske vlasti su 1863. godine dale dozvolu da seprvi put gradi od kamena. Samostan je i danas veoma značajan kao kulturno središte BiH gdje svi narodi mogu vidjeti svoje duboke korijene.

Jako je lijepo kada dođu bošnjačka djeca sa strahom jer vide neke ljude u nekim haljinama, međutim, kad vide mnoge dokumente iz osmanskog perioda, Ahdnamu, onda im se usne razvuku u osmijeh

Najpoznatiji dokument koji se čuva Muzeju samostana jeste Ahdnama napisana 28. maja 1463. godine. Ahdnama je bila temeljni dokument kojeg su franjevci koristili sve vrijeme osmanske vlasti. I danas se čuva u Franjevačkom samostanu u originalnom izdanju.

Fra Janko Ljubos, kustos Muzeja za Anadolu Agency (AA) govori o Samostanu, važnosti predmeta i dokumenata koje danas čuva ali i njegovom značaju za Fojnicu i BiH.

“Jako je lijepo kada dođu bošnjačka djeca sa strahom jer vide neke ljude u nekim haljinama, međutim, kad vide mnoge dokumente iz osmanskog perioda, Ahdnamu, onda im se usne razvuku u osmijeh. Kada dođu pravoslavci i vide mnogo ikona iz svoje liturgije bude im posebno drago”, ispričao je fra Janko.

Govoreći o Ahdnami i kako je ona nastala fra Janko kaže da je fra Anđelo Zvizdović, poglavar Samostana, daleke 1463. godine, od sultana Mehmeda II El-Fatiha molio i dobio dozvolu za ostanak franjevaca u Bosni, ali i povratak stanovništva koje je pobjeglo pred osmanskom vojskom.

“Fra Anđelo je vjerovatno preko posrednika ugovorio susret sa sultanom El-Fatihom. Dogovor je pao i dogovorili su se da fratri trebaju, mogu i smiju ostati u Bosni, propovijedati svoju vjeru i služiti svome narodu. Taj dogovor je potvrđen pismeno. To je ta poznata Fojnička Ahdnama. Kao znak prijateljstva, dogovora, sultan El-Fatih je fra Anđela ogrnuo plaštem i taj se plašt od originalne turske svile čuva u Muzeju”, ispričao je fra Janko.

Ahdnama je bosanskim franjevcima mnogo pomogla u historiji, ali je puno puta i kršena.

“U svakom slučaju je bolje da je bila nego da je nije bilo. U posljednje vrijeme je jako politizirano sa obje strane. Hrvati su žestoko zamjerili fra Anđelu Zvizdoviću što je tada ljubio sultanovu papuču i što mu se pokoravao kao i to što već tada nije riješio hrvatsko pitanje u BiH. Da nije bilo fra Anđela danas ne bi bilo Hrvata u BiH. Ahdnama jeste pomogla u to vrijeme, nije poštivana i njene odredbe jesu kršene”, pojasnio je fra Janko.

Fojnica

Formirana je i Galerija umjetničkih slika, numizmatiku, filateliju kao i mnogo albuma starih fotografija

Franjevci su u Fojnicu došli prije oko 650 godina, najvjerovatnije iz Srebrenice. U Srebrenicu su došli jer je taj kraj bogat raznim rudama, srebrom, zlatom, živom. Tamo su došli radnici, katolici-rudari. U Fojnici su se radnici također bavili rudarstvom. Nastanjuju se u gradu Fojnici, na mjestu koje se zove Pazarišće. Tu su napravili mali samostan, crkvu i tu su organizovali fratarski život.

Nakon što su na tom mjestu napravili, te prostorije onda su na brdu Zahoru napravili posebno odmorište, mjesto na visokim stijenama. Tu su se povlačili u molitvu.

“To mjesto im je dobro došlo za vrijeme pada Bosne pod osmansku vlast. Tada su se fratri sklonili na to mjesto. Mnogi katolici su pobjegli u slobodne krajeve”, pojasnio je fra Janko.

U Samostanu se danas nalazi crkva, muzej i arhiv. Veoma je važno da su predmeti koji se danas nalaze u Samostanu uglavnom rađeni od fojničkog zlata, srebra te su ih radili fojnički majstori.

“Svi predmeti u muzeju su rađeni ručno i u Fojnici. Tako je u samostanu formiran muzej, biblioteka i vrlo vrijedan arhiv. Tu se čuva više od 3.000 originalnih rukom pisanih turskih dokumenata koji još nisu prevedeni i u potpunosti se još ne zna šta piše u njima. Jako dosta dokumenata su Turci poprskali zlatom”, kazao je fra Janko.

Formirana je i Galerija umjetničkih slika, numizmatiku, filateliju kao i mnogo albuma starih fotografija.

Samostan je u potpunosti srušen prije 15 godina i tada je počela ponovna izgradnja.

Franjevci su u Fojnicu došli prije oko 650 godina, najvjerovatnije iz Srebrenice. U Srebrenicu su došli jer je taj kraj bogat raznim rudama, srebrom, zlatom, živom

“U biblioteci su najstarije inkunabule, knjige koje su nastale 1450 do kraja 15. stoljeća. Mi ih imamo 13. Ahdnama je iz 1463. godine. U samostanu imamo i sliku koja važi za najstariju sliku u BiH, na njoj piše 1328. godina. Radi se o drvenoj podlozi i vazi sa cvijećem na njoj”, pojasnio je fra Janko.

U Muzeju se nalaze i iskopine iz 10. stoljeća prije naše ere kao i predmeti iz 16. stoljeća ali i Fojnički grbovnik iz 17. Muzej posjeduje i Muhamedov list, koji je izašao odmah nakon Ahdname, napisan je na bosančici, a potvrđuje ono što piše u Ahdnami.

Ovih dana će se raditi i na tome da jedan dio Muzeja bude prilagođen osobama sa invaliditetom, posebno za slabovidne i slijepe osobe.

“Imat ćemo predmete koji će se moći dodirivati”, poručio je fra Janko.

Comments are closed.