Sve je više igračaka, a sve manje igre

Ukoliko ste pobornik filozofije “samo reci koju igračku želiš da ti kupim”, utoliko prilikom kupovine stana planirajte nekoliko kvadrata u koje ćete smjestiti sve te silne igračke. Za kratak period ni najveću ladicu u stanu nećete moći zatvoriti od igračaka. Osim igračaka u ladici, deseci će ih biti i pored ladice, ispod kauča, u kuhinji, kupatilu, hodniku, cipelama…

Iako je ekonomska kriza, velik je broj djece koja danas imaju previše igračaka. Činjenica je da je oko djece sve više igračaka, a sve manje igre kao najprirodnijeg oblika učenja. Koliko god igračka skupa i sofisticirana bila, za kvalitetnu igru to ama baš ništa ne mora značiti. Nijedna igračka ne može zamijeniti igru djeteta s drugim djetetom. Previše igračaka zasigurno znači manje kreativnosti. Vrlo brzo dođe do zasićenja i dijete traži neku novu.

Roditeljska nedosljednost

Roditelji svoju nekontroliranu kupovinu igračaka pravdaju riječima: “Eto, kad mi nismo imali igračaka u djetinjstvu, nek on ima.” Nakon nekog vremena očajni komentiraju: “Eto kakav si, kupili smo ti autić od 40 KM, a ti se odmah zasitio, ne znaš ni gdje ti je, a kamoli da se njime igraš. Nećemo ti više ništa kupiti.” Malo sutra! Čim zaplače, odmah se servira nova doza igračaka. Toliko o dosljednosti kao jednom od najvažnijih pedagoških principa u odgoju.
Nije rijetkost u prodavnicama vidjeti i pedagošku inverziju. Pored police s igračkama dijete plače, majka ili otac idu linijom manjeg otpora te kupuju igračku jer ih je sramota okoline, a ustvari na taj način dijete postavlja pravila igre i pamti. Ako to uobičavate činiti, igračke će ubrzo ispuniti svaki kutak vašeg doma. Spoticat ćete se o njih.
Također, u dnevne aktivnosti planirajte i petnaestak minuta za skupljanje igračaka po stanu ili kući. U tom brdu igračaka u samoj ladici nekad ćete se trebati dobrano potruditi da dođete do igračke koja ispušta zvukove i koja se sama uključila obično u gluho doba noći.

Igračke nekad i sad

Umjesto komšijinog djeteta, u dječijoj sobi je sve više plišanih meda, gigantskih razmjera, koji sjede i skupljaju prašinu po ćoškovima. Kao dokaz ljubavi, kupila tetka, amidža ili neko treći medu od 200 KM. Milina.
Prijatelj koji je odrastao prije tridesetak godina ističe: ”Meni i bratu je jedna kartonska kutija bila sve. Bila je velika. Uvukli bismo se pod nju pa bismo zajedno koračali po dvorištu. Sjećam se da mi je bilo nekako lakše i sa simpatijom pričati sakriven pod tom kutijom. Bila nam je i auto i voz i avion. Vjeruj mi, samo je mašta bitna.”

Sofisticirane igračke možete primijetiti posvuda. Ako na svojoj glavi ili drugom dijelu tijela primijetite lasersku crvenu tačkicu što se nemirno kreće, znajte da vas je neki dječarac nanišanio svojom puškom.
Čuvati se treba od djece vozača. Umjesto da trče, skaču i ispituju mogućnosti svoga tijela, sve ih se više voze u džipovima na akumulatore. Što bi okretao pedale kad se može voziti i uživati u glomaznom džipu od 500 KM, dok ponosni babuka zadihan za njim trčkara. Za razliku od vremena od prije tri-četiri decenije kad je igračka na baterije bila misaona imenica, danas gotovo sve igračke pište, svijetle, nešto brbljaju na engleskom, plaču, oponašaju životinje od domaćih do životinja što gospodare afričkim predjelima. Nema prijeko potrebnih smirujućih tonova.

Nit nalik insanu nit hajvanu

Meksički list “La Jornada” u jednom članku navodi da se nekad uobičajene igračke sve više pretvaraju u “izobličene mišićave figure nasilnog izgleda”. I zaista je tako. Ako u prodavnicama bacite pogled na igračke namijenjene dječacima, osim široke lepeze svih vrsta naoružanja primijetit ćete snagatore za koje je i Rambo mala maca. Nekakvi robotizirani, napuhani likovi nit nalik insanu nit hajvanu. Okrenete li se na drugu stranu, vidjet ćete mnoštvo lutkica anoreksičnog izgleda. Prema izjavama ljudi koji se bave prodajom igračaka, u Bosni i Hercegovini puške i pištolji idu k’o halva. Knjige, slikovnice, enciklopedije daleko se manje kupuju. Ipak, sve te silne igračke mogle bi se iskoristiti na jedan ekonomski i pedagoški opravdan način. Naime, Novi Sad ima muzej igračaka u kojem su smještene igračke proizvedene i prije stotinu godina pa sve do onih današnjih. Bilo bi divno da u vremenu zatvaranja muzeja neko poduzetan otvori muzej igračaka. Security neka bude onaj plišani medo iz ćoška.

S manje igračaka djeca su kreativnija

Prema rezultatima dosadašnjih istraživanja, djeca s manje igračaka u djetinjstvu bit će kreativnija i brže će stjecati prijateljstva, a s više prijatelja imaju i veće šanse da budu uspješnija tokom školovanja te bolja u društvenim odnosima u odrasloj dobi.

Što manje igračaka:

– više mašte i kreativnosti
– više druženja s vršnjacima
– više ljubavi prema čitanju
– više uspjeha u školi
– više fizičke aktivnosti
– više upornosti i strpljenja
– više igre u prirodi
– i manje nereda u kući

Novovrijeme/Roditelji.hr

Možda vam se svidi

Comments are closed.