Tropske temperature uzimaju danak. Najviše je pogođen sektor ratarske proizvodnje, gdje su štete na pojedinim parcelama i do 100%. Uništen je i veliki dio povrtlarske proizvodnje, a farmeri u panici kako očuvati stočni fond.
Teškom mukom proizvedene, ovogodišnje prinose ratari gotovo da neće moći ubirati. U zavisnosti od parcele, štete se kreću od 60 do 100%, odnosi se to na ratarsku, ali i na povrtlarsku proizvodnju. U proteklih mjesec dana ratari su tražili proglašenje elementarne nepogode i procjenu štete, no do toga nije došlo.
Loš početak agrarne godine obilježila je najskuplja sjetva u historiji od koje, po svemu sudeći, proizvođači neće imati koristi. Velike štete nastale kao posljedica suše dovele su do toga da na pojedinim parcelama u Semberiji ratari nemaju šta ubrati. Traže hitnu reakciju nadležnih.
„Na pedeset posto parcela uroda nema nikako, a na ostalih pedeset posto može se smatrati da će biti nekog prinosa koji je minimalan. Što se povrća tiče, imamo velike gubitke i samo povrće se, zbog elementarnih nepogoda i visokih temperatura, nalazi u strašnoj situaciji“, kaže poljoprivredni proizvođač Goran Simić.
„Kukuruza nema, na pojedinim parcelama štete su – kako mi u udruženju vidimo na terenu – od 60 do 90 posto. Zato, imamo jedinstven zahtjev: da se proglasi elementarna nepogoda“, ističe Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.
„Ovo je katastrofalno stanje, država i entiteti se ovdje moraju uključiti da riješe ovaj problem“, poručuje Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja mljekara RS-a.
Do danas se, kažu, niko nije uključio. Iz entitetskog ministarstva poljoprivrede ranije su istakli da, kako kažu, „ne postoje uslovi za proglašenje stanja elementarne nepogode zbog suše, jer je stanje na terenu različito“.
“Država mora pronaći načina da se pomogne poljoprivrednicima, budući da nije riječ samo o teškim uslovima za ovu godinu, posebno kad je riječ o vinovoj lozi i višegodišnjim kulturama, jer u ovoj godini se radi zametanje regenerativnih pupova za iduću godinu. To onda ima direktne konsekvence na prinose u idućoj godini“, upozorava Ahmed Džubur, predsjednik Odbora za poljoprivredu parlamenta FBiH.
O proizvodnji za sljedeću godinu, tvrde ratari, sada i ne razmišljaju, jer sredstava za sjetvu hljebnog žita nemaju.
„Pomoć nam je neophodna u ovom momentu. Pored preskupe sjetve i suše koja nas je zatekla, došli smo u situaciju da smo u nemogućnosti za mnoge stvari, pogotovo za predstojeću sjetvu pšenice, jer sredstava više nema“, ističe poljoprivredni proizvođač Mika Zekić.
Iz udruženja upozoravaju da ukoliko ne budemo imali dovoljno sirovine, najesen nas očekuju velika poskupljenja.
Suša i nedostatak hrane negativno će se odraziti i na stočni fond. Farmeri su već sada u problemima kako obezbijediti nedostatak stočne hrane. Razmišljaju i o gašenju farmi, grla nemaju čime prehraniti, a proizvodnja mlijeka je u opadanju.
Strahuju i od ponovne pojave aflatoskina u mlijeku kao što je to, podsjećemo, bilo 2013, kada je, nakon velike suše, Bosnu i Hercegovinu potresla velika afera sa zatrovanim mlijekom. Mljekari su prekinuli otkup, a farmeri su morali prosuti hektolitare mlijeka.
Farmeri poručuju da će nastaviti borbu, tražiti proglašenje elementarne nepogode i pomoć od nadležnih. Hoće li biti sluha za njihove apele, ostaje da vidimo u narednim danima.
