Stereotipi u bh. društvu: Psovali su mi, vrijeđali me i dobacivali

Uobičajena mentalna slika koju prihvaćaju članovi određene grupe te predstavlja pojednostavljeno mišljenje, pristran stav ili nekritičku procjenu. – Govorimo o stereotipu.

Šta je zapravo stereotip? Ova definicija jasno odražava popularno mišljenje kako su stereotipi netačni te dovode do negativne generalizacije.

No problem leži u činjenici da je ovo popularno mišljenje najčešće pogrešno.“Stereotipi su specifična svojstva koja pridajemo ljudima na osnovi njihove pripadnosti određenoj grupi.” Žene liderice u modernom svijetu još uvijek su predmet stereotipa, piše Hayat.ba.

  • Najveće komplikacije sam imala zbog toga što sam ja žena. Mnogo puta sam se našla u situaciji u komunikaciji sa institucijama, sa admininstrativnim sektorima gdje ljudi nisu željeli da razgovaraju sa mnom zato što sam žena. Druga komplikacija je ta šđto se kod nas ručni rad ne smatra vrijednom aktivnosti, što se prilično devalizuje rzučni rad. Kad se mi pojavimo na sceni, prilično se to gleda kao aktivnost iz hobija. i zato što je to nama interesantno i simpatično.” – kaže direktorica „Stitch 22“ Nadira Škaljić.

Kroz mnogo iskušenja i poteškoča prošla je Emina Vladavić, direktorica autoškole „Drive & Travel“.

Ujedno je i sama instruktorica vožnje. Što je zanimljivo, Emina nosi hidžab, i upravo tu nastaju stereotipi.

  • Kada stanemo na semafor ljudi obično gledaju. Ja sam toliko dugo u poslu pa razmišljam – pa zar niste više navikli da sam ja tu? Čudno gledaju , pogotovo ako neko nije iz Sarajeva, ako je neko sa strane to mu je još neobičnije. Ima tu raznih reakcija, od uglavnom negativnih, pogotovo ako kandidatkinja nosi nikab. Na početku kada sam počela raditi ovaj posao bilo mi je jako teško. To je bilo dobacivanja, psovanja, ali vremenom vi sazrijevate, ojačate, osnažite i onda vas to puno ne interesuje. Meni je bitno da ljudi prepoznaju moj rad. Meni je bitno da će mene moj kandidat preporučiti, da imam svoju mrežu , da sam se izgradila, to mi je bitno. To je nekako dokaz da imaju povjerenja, da su zadovoljni onim što sam ih naučila i da im nije problem što sam žena pod hidžabom.“

Na osnovu ovoga lahko možemo zaključiti da nam stereotipi ne mogu reći ništa korisno o određenom pojedincu, a isto vrijedi i za razlike među različitim grupama ljudi.

Sve što nam stereotipi govore je činjenica da postoji zajednička percepcija o određenim grupama ljudi koja može biti točna ili netočna.

  • Pa ja uvijek kažem da nema, mada kada pogledate pozadinu može i biti. Zavisi od toga kako se postavite. Mi smo uvijek radili skupa, porodična firma, ja i suprug. Bilo je puno vremena kad smo skupa i pjevali i plakali. Ja mislim da nije problem. To je moje mišljenje. Na vama je samo kako se vi postavite i koliko vi hoćete. Ženama je malo teže zbog porodice. Uvijek kažemo da smo ravnopravni ali žene uvijek imaju više obaveza porodičnih. Ali ako se postavite, meni nije bio problem.” – priča Mejra Halilović iz kompanije „Halilović“ d.o.o iz Ilijaša.

Ako na trenutak zanemarimo moguće ishode, stereotipi mogu imati pozitivne i negativne karakteristike.

Također, općenito je točno da su sve grupe na neki način pozitivno i negativno stereotipizirane.

Stereotipiziranje nije nužno emocionalno i ne vodi nužno namjernom zlostavljanju drugih. Ponekad su stereotipi samo način kojim pojednostavljujemo svijet.

  • Jako je teško biti žena lider i žena vlasnik neke firme kako ste rekli u tom vanjskom svijetu. Unutar naše firme nemamo problema, jako dobro funkcionišemo i ovdje se osjećam najbolje. Čim izađem iz prostorija firme jako je teško biti na vrhu te piramide. Jednostavno društvo vas ne gleda neko ko može biti lider. Društvo ne očekuje da žena može nešto voditi, naročito da može nešto kvalitetno voditi. Mnogo je predrasuda i mnogo je sputavanje sa strane muških kolega.” – objašnjava Mirela Čučuković, direktorica „EcoMedico“ iz Sarajeva.

One su jake, snažne, snalažljive liderke koje razbijaju stereotipe da je poslovni svijet samo za muškarce.

Možda vam se svidi

Leave A Reply