Sladić analizira oktobar i prognozira: Stiže nam kiša, pad temperatura i snijeg

Popularno

Povezano

Nakon jednog od najtoplijih ljeta u znanoj historiji naše zemlje u kojem smo na vrhuncima toplotnih valova često priželjkivali svježije dane, nismo ni slutili da će prava, prva konkretna, širokopojasna kiša nakon maja mjeseca stići u našu zemlju i napojiti žednu zemlju tek u oktobru.

Ne računajući lokalne nestabilnosti i neravnomjerno raspoređene padavine ovog ljeta, suša je prijetila poljoprivredi, a nažalost i prepolovila doprinose određenih kultura – prije svega kukuruza, kojem pored suše nisu pogodovale izuzetno visoke temperature zraka. Septembar, iako je bio podnošljiviji, i dalje je bio dosta vruć, a suši kao da se nije nazirao potpuni kraj. Međutim, polovinom prve dekade oktobra 2021. godine smo prilično naglo uskočili u kasnu jesen i kišne dane – i to gotovo njih 10 dana zaredom. Zanimljivo je da smo 05.10. imali posljednji dan s ljetnom temperaturom zraka (temperatura zraka prelazi 25,0 ºC), da bismo vrlo naglo u naredna 72 sata na planinama bilježili i uobičajeni, ovosezonski snijeg.

- Marketing -

Ipak, impresivno je da su, primjera radi, Zeničani, imali skoro i vreli dan (nedostajalo je svega 0,1 ºC do 30,0 ºC), da bi ubrzo temperature pale na jednocifrene vrijednosti primjerenije novembru mjesecu čak i u najtoplijem dijelu dana. Razlog ovakve vremenske situacije potražujemo u snažnom prodoru hladnijeg zraka sa sjevera, što vidimo po ovim zelenim nijansama koje se od sjeveroistoka Europe protežu osom do samog juga Europe (Figura 1 – prikazana strelicom), dok linije na karti temperaturnog polja povezuju mjesta sa istom temperaturom zraka, sa razmakom između od 5 ºC. (Figura 2 i 3).

Jača promjena vremena koja je zahvatila našu zemlju u večernjim satima 05.10. osim osjetnijeg pada temperature donijela je i prijekopotrebnu kišu. Nju je uzrokovala ciklona nad Apeninskim poluotokom u odmicanju prema južnom Jadranu koja je dovlačila vlažan i nestabilan zrak prema našim područjima, dok je istovremeno pristizao hladniji zrak, uzrokujući uslove za značajnije kondenzovanje zraka i jače padavine (Figura 4 – centar označen crnim krugom).

Najviše kiše je palo na području zapadne Bosne, u Hercegovini i Krajini, gdje je mjestimično u tri dana palo preko polovine ukupnog mjesečnog prosjeka, a na području Mostara i Neuma jače grmljavinsko nevrijeme je pred kraj prve dekade mjeseca uzrokovalo i bujične poplave, gdje je mjestimice palo i preko 50 mm kiše u kratkom vremenskom periodu (Figura 5 – označeno ljubičastom bojom i bijelim krugom),piše N1.

Kako su prvu polovinu mjeseca obilježile padavine, jasan je odraz i na maksimalne i minimalne temperature zraka, koje su iz crvenih nijansi s početka mjeseca prešle u one zelene (Figura 6), dok jutarnje temperature su se približavale iz žutih nijansi u zelene – one bliže vrijednosti od 0 ºC (Figura 7).

 

- Marketing -

Najnovije