Schmidt pred Vijećem sigurnosti zabija posljednji ekser u kovčeg politike koju vodi Milorad Dodik?



U prošlom izvještaju Schmidt je, između ostalog, upozorio je da je “zemlja u neposrednoj opasnosti od raspada” i da postoji “veoma realna perspektiva povratka sukoba”.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice (OHR) u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Schmidt trebao bi 11. maja 2022. pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija(UN) predstaviti svoj drugi, a ukupno 61. polugodišnji izvještaj OHR-a o provedbi Općeg okvirnog sporazuma za mir (Daytonski sporazum) u BiH.

- Marketing -

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na čijem je Dodik čelu, te Vlada i Narodna skupština entiteta Republika Srpska predvođeni SNSD-om, u novom izvještaju koji je “procurio” u javnost su u negativnom kontekstu spomenuti 70 puta, na svakoj od ukupno 18 strana, javlja Radio Slobodna Evropa.

Dodik i vlasti u RS-u optuženi su za kršenje mirovnog sporazuma, Ustava i zakona BiH, blokadu državnih institucija pa i veličanje ratnih zločinaca.

Zbog protivljenja Rusije i Kine, koje ne priznaju Schmidta kao visokog predstavnika, upitno je njegovo obraćanje pred Vijećem sigurnosti UN-a gdje se očekuje rasprava kakva je održana u novembru prošle godine.

U prošlom izvještaju Schmidt je, između ostalog, upozorio je da je “zemlja u neposrednoj opasnosti od raspada” i da postoji “veoma realna perspektiva povratka sukoba”.

HOĆE LI SE SCHMIDT OBRATITI VIJEĆU SIGURNOSTI?

“Sukladno rezoluciji Vijeća sigurnosti 1031 iz 1995. godine šaljem 66 izvještaj o provedbi mira u BiH, koji pokriva razdoblje od 16. oktobra 2021. do 15. aprila 2022. godine, uz napomenu da visokog predstavnika za BiH ne priznaju sve članice Vijeća sigurnosti. Bio bih zahvalan ako biste skrenuli pažnju o ovom izvještaju članicama Vijeća sigurnosti”, naveo je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres u pismu Lindi Thomas-Greenfield, ambasadorici Sjedinjenih Američkih Država i trenutnoj predsjedavajućoj Vijeća sigurnosti UN-a.

Thomas-Greenfield je potom proslijedila pismo Guterresa i Schmidtov izvještaj ambasadorima ostalih 14 članica Vijeća sigurnosti.

Schmidt je zvanično preuzeo mandat od Valentina Inzka početkom avgusta 2021.

Ruska Federacija, članica Vijeća za provedbu mira (PIC) u BiH, Kina te politički predstavnici iz Republike Srpske (RS) smatraju Schmidta “običnim njemačkih državljaninom”.

PIC je izabrao Schmidta bez saglasnosti Rusije. Rusija i politički predstavnici iz RS-a tvrde da je imenovanje moralo potvrditi i Vijeće sigurnosti UN-a, ali i da OHR treba ugasiti. Ostale članice PIC-a tvrde suprotno.

Farhan Haqu, zamjenik glasnogovornika generalnog sekretara UN-a, u pisanom odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) je kazao da “što se tiče dešavanja u Upravnom odboru Vijeća za provedbu mira (PIC) u Sarajevu, vezano uz imenovanje visokog predstavnika za BiH, Ujedinjene nacije nisu član Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira i stoga nisu sudjelovale u procesu”.

“Ujedinjene nacije nisu bili potpisnici ni Daytonskog mirovnog sporazuma ni njegovog Aneksa 10. Nije na Sekretarijatu UN-a da tumači ove dokumente niti raspravlja o procesima i odlukama Upravnog odbora PIC-a”, naveo je Haqu.

Početkom novembra 2021. prvi put od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. i formiranja OHR-a jedan visoki predstavnik nije se mogao obratiti Vijeću sigurnosti UN-a i predstaviti svoj polugodišnji izvještaj, što je njegova obaveza.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres poslao je Schmidtovo izvješće na adrese 15 članova Vijeća. Na istoj sjednici glasalo se i o rezoluciji o produženju mandata vojnim snagama Evropske unije (EUFOR Althea) u BiH do novembra 2022. godine.

Mandat je produžen, ali se OHR, također prvi put od formiranja te misije, u usvojenoj rezoluciji o EUFOR-u ne spominje.

Predstavnici zapadnih zemalja komentirali su na sjednici dijelove izvještaja te podržali Schmidta i ulogu OHR-a u BiH.

Kina je ponovila da “u skladu s Daytonskim sporazumom Vijeće sigurnosti UN-a igra ključnu ulogu u njegovom imenovanju i da to treba poštivati”, a Rusija da “Vijeće sigurnosti ne može razmatrati primjedbe privatne osobe”.

Ako Rusija i Kina ostanu pri svojim stavovima, u srijedu, 11. maja ove godine će se ponoviti situacija od 3. novembra prošle godine.

- Marketing -

Najnovije

Popularno

Povezano