Sambom protiv rasizma (FOTO)

Neke grupe su tako sambu izvodile u čast afričko-brazilske baštine koja pripada onim Brazilcima čiji su preci Afrikanci.

Druga plesačka skupina plesala je oko ogromne skulpture bivšeg predsjednika Južnoafričke Republike, Nelsona Mandele koji se tokom života zalagao za demokratsko i slobodno društvo. Njegov lik na karnevalu bio je podsjetnik na borbu za jednakost te je također pozvao na veću rasnu integraciju u zemljama Južne Amerike koju većinom naseljavaju Afroamerikanci.

Drugog dana karnevala, hiljade učesnika je duž tepiha dugog 800 metara nosilo florescentno-narandžaste i žute kostime poput onih koji se oblače za Noć vještica. Ovaj događaj sinoć je pratilo na desetine hiljada ljudi pokraj impozantno uređenog sambadromea kako je na portugalskom nazvano mjesto na kojem se održava parada.

Iz jedne od većih plesnih plesačkih grupa na karnevalu Imperatriz Leopoldinense rekli su kako je njihov performans na ovogodišnjem karnevalu inspirisan rasizmom u fudbalu. Naime, fudbalskoj zvijezdi Barcelone Daniu Alvesu tokom utakmice na teren je bačena banana koju je on potom uzeo i pojeo prije nego što je izveo korner udarac. Članovi Imperatiza su tokom svog perfrormansa aludirali na taj incident tako što su deseci plesača u crno-bijelim kombinacijama plesali unutar improvizovane oguljene banane.

“Ljudi smatraju kako je diskriminacija u Brazilu pitanje koje pripada prošlosti. Mi smo tu da kažemo da to nije tako. U našem društvu još uvijek ima slučajeva rasizma”, kazao je Andre Bonatte koji koordinira grupu Imperatiz.


Pojedini građani kritikovali su neke od plesnih grupa ovogodišnjeg karnevala, uključujući i grupu Luxury Maids gdje je jedan od plesača koji je bijelac, tijelo premazao crnom bojom te obukao odijelo sluge.

“Šokantno je da se nešto tako eksplicitno tretira na smiješan način”, napisao je kolumnist Jarid Arraes za internet magazin Forum.

Kada je riječ o karnevalu, niz izvođača svoj plesni performans posvetio je promovišući jednog od najpoznatijih zagovornika društvenih promjena i jednakosti Martina Luthera Kinga.

Comments are closed.