Refik Kurgaš: Dok EU izdvaja 40% budžetskih sredstava u poljoprivredu u FBiH ta izdvajanja su oko 5%

Prvi čovjek peradarske industrije “Brovis”, koja djeluje u okviru “AKOVA GROUP”, analizira stanje u poljoprivrednom sektoru i donosi usporedne pokazatelje nad kojima bi se svi društveno odgovorni akteri u BiH trebali zabrinuti.

“Poljoprivredna proizvodnja i ruralni razvoj su strateške odrednice EU, ali i svih razvijenih zemalja u svijetu.
Usporedbe radi, EU izdvaja 40% budžetskih sredstava po ovom osnovu, dok je kod nas državni procent 12% od čega se 5% odnosi na budžetska izdvajanja u Federaciji BiH i 11% u Republici Srpskoj.
U BDP-u BiH poljoprivreda sudjeluje sa 12%, a u segment zapošljavanje 20%.
Prema informacijama resornih institucija u BiH 61% stanovništva živi u ruralnim krajevima. Od ukupne površine BiH, skoro 50% je poljoprivredno zemljište (cca 2.600.000 hektara), a pod oranicom je 65% – 45%. Kada je riječ o F BiH taj odnos je 400.000 hektara obradive površine – 200.000 hektara se neobrađuje.
Ljudi od struke kažu da je Hrvatska približno jednaka BiH po resursima: broju stanovnika i poljoprivrednim kapacitetima. Njena budžetska izdvajanja u ovaj društveni resurs su 6 PUTA veća od izdvajanja u BiH.
U 2011. godini BiH je na svim nivoima vlasti, a po osnovu poljoprivrede i razvoja ruralnih krajeva imala na raspolaganju 163.655.055 KM, a Hrvatska po istom osnovu 1.022.659.550 KM.
EU po svojim standardima ruralnom površinom tretira 91% ukupne teritorije, s predpostavkom da na tom području živi više od polovine stanovništva cijele EU.
Od 2007. do 2013. godine, a za razvoj ruralnih zajednica EU je investirala 96,3 milijarde EURA.

Poljoprivredni sektor BiH čine mali poljoprivredni posjedi do 2 hektara (EU prosjek 4,3 ha), koje vode uglavnom siromašni poljoprivredni proizvođači – hiljade poljoprivrednih familija sa toliko malim posjedima nisu u mogućnosti obezbijediti hranu, čak ni za sebe i svoje potrebe, a kamoli da se specijalizuju u nekoj od grana ratarstva ili stočarstva, tako da podsticaje koje dobijaju (ako dobijaju) imaju više socijalni nego ekonomski karakter. Hitro se trebamo suočiti sa problemom očuvanja vlastitih poljoprivrednih resursa i razvoja ruralnih sredina.

Mi u BiH definitivno moramo imati jedinstveno tržište poljoprivrednih proizvoda

Uspostavljanje i razvoj zajedničkog tržišta za poljoprivredne proizvode mora biti praćeno i poljoprivrednom politikom – mora postojati poljoprivredno ministarstvo na državnoj razini.

Koje bi za cilj imalo:

– povećanje produktivnosti,
– povećanje životnog standarda poljoprivrednika,
– stabilizacija tržišta,
– osiguravanje nezavisnog snabdjevanja hranom,
– garantovanje pristupnih cijena potrošačima, ali prije svega omogućiti proizvođačima jednake cijene goriva i energije kako bi u startu bili jednako konkurentni ratarski proizvodi.

Ranijih godina subvencioniranje poljoprivrede nije zahtijevalo preveliko objašnjenje, što danas nije slučaj, te stoga kreatori i implementatori agrarne politike imaju sve teži zadatak da poreskim obaveznicima, koji izdvajaju za financiranje poljoprivredne politike, opravdaju sredstva investirana u agrar.

Neophodno je da se konačno pristupi izradi dugoročne strategije razvoja poljoprivrede u BiH. U tome svakako polazište treba da bude činjenica, da će naša država ukoliko odgovorno pristupi ukupnom organizovanju sektora poljoprivrede na jedan novi i suvremen način ostvariti komparativnu prednost u proizvodnji zdrave hrane i razvoju turizma. Što znači da je sektor poljoprivrede od ključnog značaja za ukupan ekonomski razvoj BiH.

U tom smislu potrebno je formirati odgovarajuće institucije sistema na nivou države, kao što su jedinstveno ministarstvo poljoprivrede s kojim bi se moglo krenuti u ozbiljniju implementaciju mnogobrojnih projekata u okviru poljoprivrede na državnom nivou. Isto tako je potrebno pristupiti racionalnom korištenju svih mogućih obradivih površina i modernizaciji obrađivanja. Nepotrebno je nabrajati višestruke koristi u ekonomskoj dobiti, kao i u zapošljavanju, itd.

Koliko puta nam se desilo da odemo u neki trgovački centar i da tražimo neki domaći proizvod, te nakon par minuta lutanja i traženja dolazimo do zaključka da taj proizvod ne postoji u tom trgovačkom centru. Slijedom logike postavlja se pitanje da li se nalazimo u BiH ili nekoj drugoj zemlji. Na žalost istina je da proizvod proizveden u blizini tog trgovačkog centra nema mjesta u istom, dok je preplavljen asortimanima iz uvoza, dakle, strani proizvodi! Kakvim kanalima, pod kakvim slovima dolaze na tržište BiH, ko od toga ima korist i profit i ko trpi štetu? Dakle štetu trpi privreda BiH, a korumpirani pojedinci ostvaruju basnoslovne profite.

Ovi kvantitativni pokazatelji o razmjerima resursa poljoprivrede pokazuju da BiH spada u krug zemalja koje su prosječno bogate ovim resursom. Nemogućnosti da se sistemski uredi ovu oblast u mnogome doprinosi politička razmimoilaženja i organizacija ekonomskog i političkog sistema. Osim toga, činjenica je da su i nakon okončanja rata ostali brojni problemi i još se ne pokazuje jasna vizija vlastitog društveno ekonomskog razvoja. Zatim, upadajući u tzv. makaze nepotrebnog, pa i drastično visoko izraženog uvoza, neki privredni segmenti su dovedeni na rub fizičkog nestajanja. Svakako da bi prvi cilj bio pristupiti radikalnoj reorganizaciji ukupnog privrednog sektora.

Aktuelna politička garnitura po tom pitanju ne pokazuje spremnost.

asda-visoko.com

Možda vam se svidi

Comments are closed.