Povezano

Psihologija, depresija i mentalno zdravlje: Pet savjeta za samopomoć od prije 400 godina koji vrijede i danas

Kad su u pitanju knjige za samopomoć, pomislili biste da što su one novije, to su bolje. Na kraju krajeva, zar ne želimo svi da saznamo za najnovije alatke kako bismo postali najbolje verzije nas samih?

E, pa nije uvijek tako.

- Marketing -

Anatomija melanholije Roberta Bartona možda jeste napisana 1621. godine, ali njeno revolucionarno razumjievanje ljudske prirode ostaje izuzetno moderno i dan-danas, piše “BBC“.

Barton, britanski sveštenik i učenjak, sakupio je skoro dvije hiljade godina učenja, od starogrčke filozofije do medicine 17. vijeka.

Dobro je poznavao ovu temu, pošto je i sam patio od „melanholije”: tegobe za koju se smatra da podrazumijeva potištenost, depresiju i inerciju.

Ali koliko se Bartonovo legendarno djelo uklapa u današnje razumijevanje depresije i poremećaja raspoloženja?

Ejmi Liptrot, škotska novinarka i autorka, ponovo je pročitala Bartonovo djelo i objavila Novu anatomiju melanholije, ažurirani vodič za 21. vijek.

Ona tvrdi da su mehanizmi za unaprijeđenje našeg mentalnog zdravlja iz 1620-tih i dalje jednako korisni danas kao što su bili tada.

1. Pratite sopstveno raspoloženje i prepoznajte obrasce

Možda vaše promjene raspoloženja nisu tako slučajne kao što ste mislili

Nekome ko pati od nje, depresija zna da izgleda kao da nema nikakvog reda ili pravila, a opet naša raspoloženja umiju da slijede prilično slične obrasce.

Barton je teoretisao da je melanholija „nasljedna bolest” i tražio obrasce mentalne bolesti u čitavim porodicama i između generacija.

Ispostavlja se da vjerovatno nije mnogo omašio poentu – danas se zna da depresija ima i genetsku komponentu i komponentu okruženja.

„Gdje god roditelj pati od teške depresije, voljela bih da vidim da dijete i njegova šira porodica učestvuju u njezi i dobijaju priliku da i sami prime njegu”, kaže doktorka Frensis Rajs, koja radi sa porodicama na liječenju depresivnih poremećaja.

Ali nisu samo genetski obrasci korisni u predviđanju mentalnog oboljenja: možemo i da proučavamo obrasce vlastitog ponašanja.

Bartonovo proučavanje melanholije nije se bavilo samo trenucima neraspoloženja, on čitaoca vodi i do vrtoglavih visina svojih emocija.

Uz naš napredak u razumijevanju poremećaja raspoloženja, savremeni akademici su sugerisali da bi Bartonovi ekstremni usponi i padovi mogli da budu simptomi bipolarnog poremećaja.

On je imao fascinantne uvide u vlastita neprestano promjenljiva raspoloženja i okolnosti koje su uticale na njih.

Danas se njegova svesnost može smatrati vitalnim sredstvom za kontrolu mentalne bolesti: ako možemo da zapazimo obrasce u našem raspoloženju i ponašanju, možemo da upravljamo spoljnim faktorima koji im doprinose.

2. Prednosti hladne vode

Možda pomalo kontraintuitivno, ali ako zaronite u hladnu vodu možete se osjećati ushićeno

U knjizi, Barton je sakupio ogroman dijapazon ideja i tekstova koje su napisali drugi.

Prednosti kupanja na otvorenom, „u slatkovodnim rekama i hladnoj vodi” bila je jedna takva teorija koju je ovaj uvrstio, jer je to savetovao svakome ko želi da poživi dugim životom.

Izgleda da on jeste nabasao na nešto važno.

„Kako se polako navikavate na šok od hladne vode i počinjete bolje da se nosite sa tim fiziološki i na ćelijskom nivou, istovremeno se smanjuju upalne reakcije prilikom drugih vrsta šokova i stresova koji se nalaze u srži pojava kao što su depresija”, kaže doktor Majk Tipton, direktor laboratorije za istraživanja ekstremnih okruženja pri britanskom Univerzitetu u Portsmutu.

3. Ostanite u bliskom kontaktu sa prirodom

Pa šta ako živite u gradu? Idite u park, gajite biljke u stanu ili posmatrajte ptice sa prozora ili balkona

Priroda je, za Bartona, bila ključna za ublažavanje simptoma melanholije.

On je veličao vrednost bilja i cvijeća kao što su boražina i kukurek za raščišćavanje mentalne zamagljenosti, pročišćavanje vena od melanholije i uveseljavanje srca.

Profesor Sajmon Hisok, direktor Oksfordske botaničke bašte u Velikoj Britaniji, kaže da se biljke kao što su boražina koriste za lečenje od melanholije, anksioznosti i depresije još od davnina.

Ne samo da se smatralo da ova neupadljiva biljka unosi radost u vaš život, već se tvrdi i da se dodavala rimskim vojnicima u vino kako bi stekli hrabrost u bici.

Barton je istakao da se efekti „uveseljavanja” iz prirode nisu ograničavali samo na jestivo bilje.

On je bio i strastveni zagovornik pozitivnih efekata koje na ljudsko telo imaju baštovanstvo, okopavanje i oranje.

Britanski baštovan i voditelj Monti Don, koji se i sam borio protiv teške depresije, opisuje „snažnu lekovitost” koja potiče od fizičkog povezivanja sa biljkama, obrađivanja zemlje i praćenja rasta bilja koje je posadio.

„Ustanovio sam da je vežba najbolja kad je u kombinaciji sa nekom vrstom svrhovitosti”, dodaje on.

Šetnja pasa, na primer, omogućuje vežbu, cilj i povezivanje sa prirodom.

Bartonova uvjerenja u vezi sa snagom izlaska napolje sada su čak i zvanično priznata i uvršćena u lečenje koje pruža britanska Nacionalna zdravstvena služba.

4. Kad podijelite problem, prepolovili ste ga

Barton je predlagao: „Budi u društvu prijatelja čije šale i veselje mogu da vas obraduju”

„Najbolji put do olakšanja je da bedu svalimo na nekog našeg prijatelja, a ne da je samo utrljavamo u vlastita prsa”, rekao je Barton prije 400 godina.

Introspekcija i izolacija uobičajeno su ponašanje među osobama koje pate od depresije.

Iako se od toga oboleli retko oseća bolje, društveno ponašanje protivno tim impulsima ume da deluje gotovo nemoguće.

Doktorka Rajs, koja radi sa čitavim porodicama kako bi bolje razumela depresiju, predlaže zakazivanje prijatnih aktivnosti u sklopu plana lečenja, što pruža nekakav podsticaj za dovršavanje tih aktivnosti i povećava šanse da pacijent izvuče neku korist iz njih, pa čak i ako je to upravo suprotno od onoga što oseća da želi da radi.

Barton je prokljuvio nešto važno i kad je predložio da „iskoristite prijatelje čije pošalice i veselje mogu da vas oraspolože”.

Ako ispričate ljekaru za svoja loša raspoloženja, od njega biste očekivali da vam prepiše terapiju antidepresivima.

Ali da li ste znali da u zemljama kao što je Danska, Kanada i Velika Britanija, ljekari sada prepisuju „recepte za druženje”, kao što su časovi slikanja, posete muzejima ili grupne šetnje?

Liptrot kaže da ako samoća, umjesto ozbiljne mentalne bolesti, izaziva anhedoniju (prestanak uživanja u prijatnim aktivnostima), onda bi recept za druženje mogao da bude mnogo korisniji od lekova.

5. Ravnoteža između posla i života

Ne budite besposleni, ali nemojte ni da radite pretjerano

U redu, Barton nije baš upotrebio izraz „ravnoteža između posla i života”, ali je umesto toga govorio o „ljubavi prema učenju” nasuprot „preterivanju u studijama”.

Njegova teorija bila je da previše vremena provedeno pogrbljeno nad knjigom čitajući i pišući znači da automatski nije dovoljno vremena posvećeno drugoj praksi znanoj kao dobroj po mentalno zdravlje, poput vežbe, sna i druženja.

I tu nastupa ravnoteža: kad su nam misli nemirne i uznemirene, učenje pruža dobrodošlo skretanje pažnje, pozitivan fokus i rad sa ciljem.

Ali ako previše učite i usjedite se i osamite, zapostavit ćete druge aktivnosti koje hrane zdrav um.

Bartonova knjiga se smatra remek-djelom

Bartonove riječi možda potiču iz nekih prošlih vremena, ali njegova zbirka teorija o uzrocima, simptomima i liječenju melanholije i dan-danas su korisni i relevantni.

U redu, njegovo razumijevanje fiziologije je strašno zastarjelo – njegovo poznavanje medicine i dalje zasnivalo se na „humoralnoj teoriji” Starih Grka, gdje je sistem od četiri tjelesna „humora” ili tečnosti (crna žuč, žuta žuč, krv i flegma) određivao kako funkcioniše ljudsko tijelo, njegov izgled, pa čak i karakter.

Štaviše, „humorizam” je preovladavao sve do 1850-tih, kad ga je zamijenilo otkriće patogena (organizama koji izazivaju bolesti) i „teorija bacila” naučnika Luja Pastera, čiji je rad zaslužan za revoluciju u medicinskom načinu razmišljanja.

Ali uprkos tome, Barton je posjedovao urođeno shvatanje kako najbolje ublažiti naše simptome melanholije.

Ako su samosvijest, plivanje, priroda, zajednica i čitanje radili posao za ljude prije 400 godina, zašto ne bi za nas ovdje i danas?

- Marketing -

Najnovije

Popularno