Protesti zbog Komšića, ali ne i zbog deset godina bez izbora u Mostaru

Stotine građana okupili su u četvrtak predveče u Mostaru kako bi izrazili nezadovoljstvo zbog pobjede Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata.

Mostarski „Dnevni list“ piše da su prosvjednici uglavnom članovi HDZ-a, simpatizeri te stranke kao i studenti sa Sveučilišta u Mostaru.

Nezadovoljni građani su ispred kancelarije Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda u Mostaru zapalili svijeće i poručili da je demokratija umrla, te da Komšić nije njihov predsjednik.

Dio bosanskohercegovačkih Hrvata negoduje nakon što je Željko Komšić pobijedio kandidata HDZ-a Dragana Čovića, ističući da Komšića ne može biti legitimni predstavnik Hrvata, jer su za njega glasali i oni Bošnjaci koji se slažu sa politikom odbacivanja etničkih podjela u zemlji.

HDZ BiH traži da hrvatski član u Predsjedništvu BiH može biti samo onaj kandidat koji pobijedi u dijelovima BiH gdje žive isključivo Hrvati, poput zapadne Hercegovine.

“Želimo dati do znanja svim građanima Federacije BiH da postoje mladi ljudi koji su uglavnom hrvatske narodnosti da se poštuju naši interesi, naši zahtjevi, jer se s nama, na kraju krajeva, mora graditi BiH i ako žele dobro Bosni i Hercegovini da trebaju ubuduće uvažavati interese nas mlađih i inače našeg naroda u BiH”, rekao je Petar Ćavar, jedan od prosvjednika, prenio je portal Bljesak.

Budući član Predsjedništva Komšić izjavio je da što se njega tiče, protesti su u redu, jer su održani u skladu sa zakonom i stvar su demokratije.

“Bez potrebe se stvaraju tenzije i ne znam šta želi da postigne HDZ BiH i kome šalju te poruke. Ako je to vrsta pritiska oko formiranja vlasti, onda je to besmisleno ili za neke buduće razgovore o izmjenama Izbornog zakona ili Ustava onda opet neće naći sagovornike”, rekao je Komšić za TV1. On je u nedjelju, nakon što je CIK objavio da vodi u utrci za hrvatskog člana u Predsjedništvu poručio kako ga se niko ne treba plašiti, jer će biti predsjednik svih građana u zemlji.

Izdanje američkog lista Washington Post od četvrtka razmatra reakcije ‘bosanskih hrvatskih nacionalista’  na ‘odabir umjerenog’ Komšića. Ovaj list piše da je masa od nekoliko hiljada bosanskih Hrvata, noseći parole ‘Nije moj predsjednik’ i ‘Pokoj ti dušo demokratijo’, u četvrtak protestirala izbor ‘umjerenog političara’ za mjesto hrvatskog člana tročlanog bh. predsjedništva.

Washington Post navodi da se Komšić zalaže za jedinstvo države BiH nasuprot ‘perzistirajućim etničkim podjelama koje još od rata sprečavaju zemlju da napreduje prema članstvu u EU i NATO Savezu’.

List također navodi da su demonstranti u Mostaru zapalili svijeće ispred lokalnog ureda dosadašnjeg hrvatskog člana Predsjedništva Dragana Čovića, koji je ‘pozivao na formiranje trećeg, hrvatskog entiteta u Bosni, što bi značilo dalju podjelu po etničkim linijama’. List dalje navodi da je izbor Komšića također naišao na negativnu reakciju u susjednoj Hrvatskoj. Washington Post zaključuje da je ‘korijen sukoba iz 90-ih godina koji je odnio 100.000 ljudskih života bio projekat nacionalista da Bosnu iskroje po etničkim linijama’.

Objašnjavajući proteste u Mostaru brojni analitičari su primijetili i nekoliko kontradiktornosti, poput toga da se HDZ žali jer je Komšić u Predsjedništvo izabran potpomognut glasovima Bošnjaka, ali ne tretiraju to da su za njihovog predsjednika i kandidata za Predsjedništvo Čovića glasli Srbi u Glamoču, Bosanskom Grahovu i Drvaru, piše Patria.

Također, analitičari podsjećaju da se u Mostaru već deset godina ne održavaju lokalni izbori, ali da mladi ne protestuju zbog toga.

Lokalni izbori u Mostaru zadnji put održani su 2008. godine.

Poseban Aneks Dejtonskog mirovnog sporazuma tiče se Grada Mostara. Njime je definitivno ustanovljena politička budućnost grada na Neretvi – definiran je kao cjelovit i jedinstven, sa teritorijom kakvu je imao prije rata 1991. godine, te sa zajedničkom gradskom administracijom, a organiziran kroz šest multietničkih općina.

Ondašnji međunarodni upravitelj nad Mostarom, Nijemac Hans Koschnick donio je 1996. godine Prelazni statut grada. Tim statutom, Mostar je podijeljen na šest općina – po tri većinske hrvatske i tri bošnjačke. Cilj je bio napraviti prvi korak ka prevazilaženju podjele Mostara na zapadni, većinski hrvatski i istočni, većinski bošnjački dio. Osam godina kasnije, 2004. godine visoki predstavnik Britanac Paddy Ashdown nametnuo je novi Statut. Njime je ponovo proglasio jednu općinu, a etničke općine je pretvorio u izborne jedinice, čime je Mostar dobio posebna izborna pravila, ugrađena u Izborni zakon BiH. Tim pravilima željelo se spriječiti etničko preglasavanje, te priznavanje rezultata etničkog čišćenja počinjenog tokom rata u BiH. Tada su se hrvatske stranke žalile Ustavnom sudu BiH da se time krše prava Hrvata, odnosno da jedan bošnjački glas u Mostaru vrijedi kao nekoliko hrvatskih, jer neke od bošnjačkih općina imaju svega nekoliko hiljada glasača, dok istovremeno samo jedan od hrvatskih općina broji više od 20.000 stanovnika, te da takva općina ne može dati podjednak broj vijećnika u Gradsko vijeće Mostar kao neke manje općine. Nakon odluke Ustavnog suda BiH donesene krajem 2010. godine, kojom je uvažen taj argument hrvatskih stranaka, postavilo se pitanje po kojim izbornim pravilima provesti lokalne izbore u Mostar.

Ustavni sud BiH naložio je tada Parlamentarnoj skupštini BiH izmjenu Izbornog zakona BiH. Gradskom vijeću naloženo je da uskladi Statut Grada sa Ustavom BiH. Od tada pa do danas ništa se nije promijenilo. Lokalni izbori u Mostaru zadnji put održani su 2008. godine. Trenutno, ne postoji Gradsko vijeće, a sva vlast je u rukama gradonačelnika Ljube Bešlića koji je član HDZ-a BiH.

Možda vam se svidi

NAPOMENA:Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Kakanj-x.com. Portal Kakanj-x.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Kakanj-x.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

avatar