Promocija ‘Udovičke zemlje’ u Kaknju: Roman koji bolje govori o Bosni nego neke knjige

0

Fondacija za izdavaštvo Federacije Bosne i Hercegovine u 2019. godini kao jedan od najboljih romana izabrala je „Udovičke zemlje“ autora Fajke Kadrića.

Promocija Kadrićevog romana održana je u četvrtak u parku Doma kulture. Ovaj roman druačiji je od svih drugih , posebno za čitaoca koji uzme ovo štivo prvi put u svoje ruke jer roman  govori o vremenskom periodu o kojem se vrlo malo zna, s centrom događanja u bosanskom Podrinju. Radnja je smještena  u srednjovjekovne gradove  Podrinja kao što su: Kušlat, Susjed, Perin i Zvornik.

- TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Uz originalan način pripovijedanja koje je potkrijepljeno historijskim činjenicama, ali i ljubavlju samog autora prema njegovoj rodnoj grudi u Podrinju, ovaj roman postao je jedinstven spoj koji će čitaoca držati uz knjigu sve do samog kraja priče.

Na promociji učestvovali su Branko Češljić, Melida Travančić kao promotorica, profesor Sead Husić urednik knjige i Senad Čišija, direktor JU Gradska biblioteka Kakanj.

  • Roman podsjeća na Mešu Selimovića i na Derviša Sušića, možda više kao Sušić – naglasio je Čišija u uvodu.

 

  • Zadovoljstvo mi je što sam u Kaknju gdje imam priliku prvi put govoriti o književnosti. Danas je prava rijetkost naići na roman koji ima historijske ljude i elemente posebno događaje koji nisu iz bliže  prošlosti. Kadrić ovim romanom oživljava  prošlost i nestali period, kraljeve, kraljice, vitezove, vidare i uvodi čitatelja u magični svijet srednjovijekovlja. U centru njegovog zanimanja osim historije na jednoj strani, na drugoj strani je obični čovjek koji živi u Bosni – kaže Melida Travančić i dodaje:

  • Fajko koristi arhaični jezik srednjovjekovlja i vrlo često koristi i ilirske izraze. Kadrić ne zaobilazi velike historijske ličnosti, kao što je Stjepan Tomašević Kotromanić, ali on radnju radi na običnom čovjeku.  Da bi se ovakav roman napisao mora se proći dug istraživački proces, veoma je dobro upućen u dokumente i građu. Tu su slikovite i bajkovite stranice prepune iznenađenja i prepušta čitatelju da sam dalje istražuje – otkriva Travančić.

Branko Češljić i zaljubljenik je u ideju bosanskohercegovačke multikulturalnosti, zajedničkog življenja, mira i dostojanstva čovjeka – radnika i seljaka, savjetovao je prisutnim da pročitaju knjigu kao što je to učinio i on – običan pučanin.

  • Kad čujete prije je uvijek bilo bolje, u našim predstavama ljudi su uvijek prije bili bolji, i to je dobro ako se tim vodimo. Ako mislimo da smo mi Bosanci danas najbolja slika i prilika, nije dobro. Savjetujem vam da pročitate kao što sam i ja, običan pučanin, Rado gledam ovakve knjige, volio bi da ima više ovakvih knjiga. Knjiga Fajke Kadrića će me sigurno pozvati da je opet pročitam – kazao je Češljić.


Prvi put u Kaknju, promotor knjige Sead Husić  je ujedno i urednik romana Fajke Kadrića. U početku je konstatovao da sam naslov knjige nije lijep, jer asocira na mjesto  gdje se lome koplja, obično tuđa.

  • Za roman Fajke Kadrića zanimljivo je kazati da je pisan u prelomnom momentu historijske srednjovjekovne Bosne. Roman počinje stankom na Bobovcu, treba braniti Bosnu, pa da vidimo ko će braniti Bosnu. Ovo je roman koji na unutrašnjem planu određuje Bosnu. Kadrić se uvhatio u koštac sa literaturom i građom da se bavi sa turobnim dijelom Bosne koja pada pod okupaciju Osmanlija. Roman je napisan tradicionalnom maniru sa elementima modernog pripovijedanja. Sve vrijeme glavni likovi propituju svoje postupke. Ovaj roman dosta bolje govori o Bosni nego neke knjige, jer su one obično pisane iz nekog ideološkog konteksta. –  kazao je Husić.

Na kraju je naglasio kako roman ima potencijal da se ekranizira.

Da li je moguće spriječiti svojatanje bosanske historije

Svjedoci smo savakodnevnog svojatanja bosanske historije, autor romana Fajko Kadrić smatra da ukoliko smo sasvim dovoljno upućeni u vlastitu historiju i porijeklo da to možemo spriječiti.

    • Apsolutno ga je moguće spriječiti prvenstven ako znamo odgovor na takve konstatacije odnosno konstrukcije. Ako smo sasvim dovoljno upućeni u vlastitu historiju i porijeklo i možemo to spriječiti. Kod nas ćete najčešće čuti kada sa nekim razgovarate o porijeklu njegove vlastite porodice, pa uvijek je neko od nekud došao. Meni je bio izazov da nađem odakle je ko došao, pa ako bi kroz roman odgovorio na ovo pitanje  a čitalac će to da skonta da se ne bavim samim porijeklom dolaska nekoga ovdje.

  • Mi smo autohton evropski narod koji je ovdje oduvijek, ne oduvijek u smislu nultog vremena u smislu  biblijskog Adama, Kur’anskog Adema nego naprosto od pojave prvih ljudi u Evropi.Kada su bili Iliri, ako mene pitate ko sam ja i šta sam ja, misleći da mi time, kroz ovo pitanje može li oduzeti porijeklo, ja bi rekao „u meni teče Ilirske krvi“ možda čak i gotske, možda čak i avarske, možda i slovenske u određenom procentu bez možda, moguće čak i osmanske  ali ja ne ulazim u to. Moji su preci ovdje i odavdje  i niodakle nisu došli, to je odgovor. Ako to znamo odgovoriti  onda nemamo problem s tim .

Samo pisanje romana je trajalo tačno 14 mjeseci, dok  su ostali radovi mnogo duže trajali.

Fotografije pogledajte OVDJE.


Za aktivno praćenje manifestacije čiji medijski pokrovitelj je Kakanj-X.com preuzmite Android aplikaciju klikom OVDJE.

NAPOMENA: Realizacija manifestacije Kakanjski dani 2020 planirana je da se održi poštujući, u trenutku realizacije određenog sadržaja, važeće naredbe i preporuke Kriznog štaba, te se posjetioci mole za razumijevanje i poštivanje istih.

Više informacija o manifestaciji Kakanjski dani 2020 u okviru koje se realizira ovaj sadržaj pročitajte OVDJE.