Pravosuđe štiti razbojnike, kazne ispod dozvoljenog minimuma

Narko-dileri su na slobodi. Federacija nije nadležna. Političari su na slobodi. Federacija nije nadležna. Tajkuni su na slobodi. Jer Federacija nije nadležna. Razbojnici su na slobodi. Jer sudovi ne sude po zakonu. Kad minimum postane maksimum. Naročito olakšavanje okolnosti za kriminal. Mirela Mahmutović i Davor Obrdalj.

Studeni 2011. godine, nešto iza podne Sando Soče i Olja Zelčić upali su u stan umirovljenika Rade i Azemine Radić u mostarskom naselju Bijeli Brijeg. Ukradeno je 300 maraka, nakit i lovačka puška. “Obojica su osuđena na godinu dana zatvora i mislila sam da sam ih se riješila. Međutim, dva dana poslije vidim ga na stepenicama, napravim se da ga ne vidim”, kaže Azemina.

Prema Krivičnom zakonu, Član 289. – Razbojništvo, Stav 2 kaže: “Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana neka osoba s umišljajem teško tjelesno ozlijeđena, ili je to krivično djelo učinjeno u sastavu grupe ljudi, ili ako je upotrijebljeno oružje ili opasno oruđe, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.”

Prosinac, 2013. godine, Sead Džinić i Kasim Đulbegović opljačkali su zlataru u centru Tuzle. Uz prijetnju pištoljem od radnice zlatare oteli su oko pola kilograma zlata. Nakon izlaska iz objekta ispalili su dva metka uzrak i pobjegli u nepoznatom pravcu. Razbojnik Sead Džinić, višestruki povratnik, zbog ovog krivičnog djela osuđen je na četiri godine. Kantonalni sud u Tuzli procijenio je da je razbojnik iz Tuzle imao naročito olakšavajuće okolnosti, pa je, stoga, odlučio izreći kaznu zatvora manju od propisanog minimuma. “Oni su za mene nagrađeni, a ne osuđeni. Ako nije bila maksimalna kazna, trebala je barem biti neka sredina, a ne ispod minimalne kazne”, kaže žrtva razbojništva Zilha Dugić.

Pojednostavljeno, presretnu li vas na ulici sa nožem ili nekim drugim oružjem ili oruđem i tako vam otuđe novac ili pokretninu, napadačima ili napadaču bi morala biti izrečena kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina. No, sudovi ne sude tako, a razbojnici – povratnici ne miruju.

Pljačka filijale BH pošte u sarajevskoj općini Centar posljednji je događaj u nizu. Dva naoružana muškarca prilikom pljačke ranila su službenika.

I ako ih uhite, razbojnicima Kantonalni sud Sarajevo, bude li se držao dosadađnje prakse, neće izreći ni minimalnu kaznu. Ovo je prošlogodišnja stastistika – 34 razbojnika procesuirsana su na Kantonalnom sudu Sarajevo zbog kaznenog djela za koje pripisana minimalna kazna zatvora u trajanju od pet godina, a izrečene su ove sankcije: najblaža izrečena je kazna zatvora u trajanju od jedne godine. Najviša izrečena kazna je jedinstvena kazna u trajanju od pet i šet mjeseci.

Dakle, u većini slučajeva, kada je Kantonalni sud u Sarajevu osuđivao razbojnike, izrekao im je kaznu zatvora manju od pripisane minimalne kazne. U novu godinu Kantonalni sud u Sarajevu ušao je sa presudom Amaru Fazliću, Anelu Botiću i Senadu Muratoviću. Iza rešetaka bi trebali provesti po dvije godine i dva mjeseca zbog oružanog napada na vozača kojem su ukrali novac, nakit i automobil. Kazna ponovo ispod minimuma.

Poznati sarajevski razbojnik Amir Pašić zvani Faćo 2009 godine pucao je i ranio Alena Grbu i ukrao 900 maraka. Djelo okrarakterisano kao razbojništvo iz stava dva. Minimalna propisana kazna pet godina – ali Kantonalni sud zbog naročito olakšavajućih okolnosti izrekao mu je jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od tri godine i dva mjeseca.

Ovakvih primjera ima mnogo u Federaciji BiH.

SBK – Kantonalni sud Novi Travnik: Ivan Krišto za krivično djelo razbojništvo po stavu dva osuđen je na godinu i tri mjeseca; Danijel Banović, koji je počinio razbojništvo koristeći vatreno oružje, osuđen je na godinu i dva mjeseca; Kristina Kašćel kzbog razbojništva nad staricom osuđena je na godinu zatvora.

Ništa nije bolje ni u Hercegovini. U 2014. evidentirana su 52 razbojništva na području HNK-a, a godinu ranije 69. Ali, ono što zabrinjava je porast broja kaznenog djela razbojništva u siječnju 2015. – za vrlo kratko vrijeme evidentirano je devet razbojništava, navodi glasnogovornik MUP-a HNK-a Srećko Bošnjak.

Sudovi su, uglavnom, presuđivali, kazne ispod zakonskog minimuma. I razbojnici su imali vremena za come back. U 2014. evidentirana su ukupno 843 počinitelja ove vrste kaznenog djela, od toga 192 osobe povratnici u vršenju kaznenih djela.

Kako je u Mostaru, tako je u Travniku, Tuzli, Sarajevu, Bihaću, Livnu… Tako je u svim kantonima u Federaciji. Počinite razbojništvo i uz pomoć kantonalnih sudija – dobijete kaznu koja nije ni minimalna.


Comments are closed.