Postani član

Zaslužujete ekskluzivan i kvalitetan sadržaj.

Pošast virtuelnog nasilja: Možete li išta uraditi kad vas neko teroriše na internetu?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zamislite ovo: stanete pored nekoga na ulici i zagalamite “Ovaj čovjek je najgori od svih ljudi!”. A onda, svi koji se nalaze na ulici krenu da govore: “Taj čovjek je najgori od svih ljudi!” Djeluje nezamislivo, zar ne?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

A sada zamislite da to napišete u komentaru posta na društvenim mrežama? I krene val: share, like, quote retweet, komentar, reakcija. Taj scenarij možete da zamislite, jel da? Ali, jel to tako treba da bude?

Virtuelno društvo se ne razlikuje mnogo od onog stvarnog, izuzev što u ovom ‘opipljivom’ svijetu postoje pravila, zakoni i norme, pa biste za takvu galamu na ulici dobili možda kaznu za remećenje javnog reda i mira. Na internetu bi možda dobili lajkove ili u nekom slučaju prijavljen komentar, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).

“Ako hejtamo, uznemiravamo, činimo loše ljudima na internetu, vrlo dobro znamo da radimo lošu stvar. Samo što je ne radimo licem u lice”, kaže Lejla Omeragić Ćatić u novom podcastu Zaviri ispod površine u epizodi ‘Smirimo strasti na internetu’.

Njoj će se u ovoj epizodi pridružiti Ella Selak Bagarić, klinička psihologinja, stručnjakinja za medijsku pismenost Anida Sokol iz Mediacentra Sarajevo, Aleksandar Trifunović urednik Buka mazagina, Saša Petrović, inspektor Federalne uprave policije i stručnjak za cyber criminal, kao i mladi ljudi koji govore o online nasilju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Koliko se različito ponašamo na internetu u odnosu na fizički svijet? I da li smo svjesni moći koju naše riječi imaju na društvenim mrežama?

To, pored ostalog, objašnjava u i klinička psihologinja iz zagrebačkog Centra za zdravlje mladih, Ella Selak Bagarić.

“Istraživanja pokazuju da je empatija i do šest puta manja onda kada nemamo kontakt licem u lice. Kada neko čita ili vidi neki sadržaj na društvenim mrežama o živoj osobi, ne aktivira se toliko empatija”.

STOJIMO LI U ŠPALIRU?

“Ima jedan srednjovjekovni momenat, znate ono kad svjetina stane u špalir pa pljuju i gađaju svim i svačim nesretnika ili nesretnicu. Jesmo li sigurni da ne stojimo u tom špaliru, slučajno, nekim lajkom, srcem, komentarom ili šerom? Površno, kao šetali, vidjeli, bez razmišljanja lajknuli, i otišli svojim poslom, medijski nepismeni. Zbog nečije, ničim izazvane patnje, nije kriv samo onaj prvi što je bacio kamen”, pita se Lejla.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najgori primjeri online nasilja su pozivi na nasilje i prijetnje određenoj osobi ili grupama ljudi, uznemiravanje, a često se među mladima dešava ismijavanje fotografija i videa. A, ismijavanje onda dovodi do toga da osoba osjeća tjeskobu, pritisak, nesigurnost pojašnjava Anida Sokol, stručnjakinja za medijsku pismenost, istraživačica i projektna koordinatorica u Mediacentru Sarajevo.

Jedan od alata sa kojim možemo da se borimo protiv online nasilja, uznemiravanja na internetu jeste medijska pismenost i osnaživanje. Jer kako navodi Sokol, dovoljno je da nešto podijelimo na internetu, pa da i sami doprinesemo nečijem uznemiravanju, a da toga nismo ni svjesni.

“Medijska pismenost obuhvata zaista ogroman set različitih vještina, pa i vještinu kako da komuniciramo u online prostoru,”pojašnjava Anida Sokol.

A KO JE TUŽENI?

Opravdanja za online nasilje nema, no šta uraditi kada vas neko zlostavlja u tom prostoru? Koji su uopšte koraci koje treba poduzeti kada nas neko teroriše, zlostavlja, uznemirava u online prostoru?

“Na žalost građani nisu zaštićeni u dijelu klevete posredstvom interneta je je to u domenu građanske parnice. I u građanskoj parnici sud veoma teško može utvrditi jer zna ko je tužitelj ali ne zna ko je tuženi,” kaže u ZIP-u Saša Petrović, inspektorom Federalne uprave policije, i stručnjak za cyber criminal.

‘MRŽNJA NE DONOSI DOBRO’

Jesmo li svjesni da u online prostoru, posebno na društvenim mrežama, imamo moć medija i čemu to vodi ukoliko nismo dovoljno odgovorni? Zašto je važno razvijati medijsku i emocionalnu pismenost, kako to da je empatija toliko manja u online komunikaciji nego uživo – to su samo neka od pitanja na koja Lejla pokušava naći odgovore u Zaviri ispod površine podcastu.

“Ne postoji mržnja ni na kojoj platformi života, bila ona virtuelna ili stvarna, koja je nekome donijela dobro. Ona je pošast”, kaže Lejla.

Godinu i po dana je prošlo od Bukine kampanje “Hejt Sloveni, još ste živi” koja je odjeknula u cijeloj regiji, i još odjekuje, a koja je prikaz kako bi izgledalo da u svakodnevnom životu komuniciramo kao na društvenim mrežama.

“Uvijek gledajte da li bi vi voljeli da vama to neko radi i kako biste se vi subjekt te sprdnje. I uvijek ćete u tom odgovoru dobiti, prije nego što takvo nešto uradite, da li je to uredu ili nije. Uvijek”, kaže Aleksandar Trifunović, urednik i novinar Buka magazina.

- Marketing -