Porezi na rad: BiH je brod bez kormilara

Ukoliko poslodavac u Bosni i Hercegovini želi isplatiti platu potencijalnom zaposleniku u iznosu od 1.000 KM, prvo mora platiti 600 KM (u prosjeku) vlastima kroz poreze i socijalne doprinose.

Prema određenim procjenama, porezi na plate iz iz plata u BiH prelaze 70 posto.

Bosna i Hercegovina treba smanjiti troškove rada s trenutnog nivoa koji je blizu 40 posto ukupnih troškova rada, prema prosjeku za nove članice Evropske unije, na 35 posto. Ovo bi se postiglo kombinacijom smanjenja tekućih vladinih izdataka, proširenjem poreske baze kako bi se uključilo više izvora prihoda, poboljšanjem efikasnosti u zdravstvenim i penzionim sistemima i zamjenom dijela finansiranja drugim izvorima prihoda (kao npr.PDV).

Pola miliona nezaposlenih

Ovakav izrazito visok iznos za plaćanje djeluje kao značajan faktor odvraćanja od zapošljavanja i često rezultira time da poslodavci odlučuju da uopšte nikoga ne zaposle ili da zaposle ljude mimo znanja nadležnih vlasti.

To dalje dovodi do jačanja sive ekonomije, gdje je radnicima ozbiljno ograničen pristup socijalnim beneficijama i doprinosima za penzioni i zdravstveni sistem, a koji bi trebao da se primjenjuje na sve. Mnogi poslodavci izbjegavaju plaćanje poreza i doprinosa, a njihovi zaposleni se registruju kao nezaposleni kako bi primali minimalne socijalne naknade. Na primjer, samo u aprilu 2013. godine, 550.000 osoba je registrovano kao nezaposleno, dok je pravi broj vjerovatno bliži brojci od 190.000 (što je  još 27,6 posto radne snage).

Štaviše, postoje nedosljednosti i kompleksnosti u poreskim sistemima u različitim dijelovima zemlje koji predstavljaju velike probleme za potencijalne investitore u privredi. Od 189 zemalja, Bosna i Hercegovina je rangirana na 135. mjestu (Svjetska banka) prema kriterijima za „jednostavnost plaćanja poreza”, što zemlju ostavlja na veoma lošoj poziciji u utrci za strane investicije.

Vlada Republike Srpske je već najavila inicijative za izmjene zakonskih propisa kojima bi se olakšalo poslovanje u BiH. Između ostalog, predloženo je uvođenje diferencirane stope PDV-a (22 posto opća stopa i 10 posto za osnovne životne namirnice i lijekove), zatim je predoležno uvođenje dodatne akcize na cigarete (0,30 km po paklu) i dodatne akcize na pivo od 0,15 KM po litru). Vlada je predložila i izmjene zakona o nepokretnostima, o administartivnim taksama (smanjenje administrativnih taksi), zakona o fiskalnim kasama (oslobađanje pojedinih kategorija), zatim ograničavanje roka plaćanja na 60 dana, izmjene zakona o doprinosima i porezu na dohodak. Pošto Federacija BiH još nema vladu, na konkretne poteze ćemo još sačekati.

No, privrednici su mišljenja da svako smanjenje opterećenja ili povećanje prihoda države, neće ništa koristiti ukoliko se ne obuzda javna potrošnja.
“Općine troše 30 posto svojih prihoda na plate, a kantoni 60 posto. Sve što se smanji to će opet progutati administracija, čak i da se poveća PDV i akcize od tog povećanja ne bi bilo nikakve koristi ukoliko se ne zaustavi povećanje administracije. Može se smanjiti, ali mora se prije svega smanjiti odliv na strani rashoda. Ovako sve to izgleda kao brod bez kormilara”, kazao je direktor Mapexa iz Maglaja Nefud Smaljagić.

Kompanija ART Tešanj, prema riječima direktora Enisa Artukovića, ima 140 zapsolenih.

“Tekstilna branša je orjentirana na ljudske resurse, na veliki broj uposlenih. Bilo kakvi pomaci s ciljem većeg zapošljavanja bili bi pozitivni. Posla ima više nego ikad, ta inicijativa bi poboljšala tekstilnu branšu, a povećala bi i broj zapsolenih i povećala bi ulaganja. To bi omogućilo i povećanje plata, jer radimo na 0+ pošto nema prostora za nova ulaganja, jer porezi i parafiskalni nameti opterećuju privrednike. Dolazi nova vlast nadam se da će biti i promjena nabolje”, kazao je Artuković.

Nezavisno biro za razvoj Gradačac zagovara ukidanje parafiskalnih nameta za privredu, pojednostavljenje procedura za posovanje, smanjenje poreza i općenito poboljšanje poslovnog ambijenta u BiH.

Direktor ove organizacije Ever Sarvan slaže se sa analizama stručnjaka da treba uravnotežiti priliv i odliv sredstava, jer ne može se smanjiti porez na jendoj strani, a da se na drugoj ne obezbijede drugi izvori koji će namiriti sredstva koja će nedostajati nakon smanjenja.

“Može se smanjiti sa 72 posto na oko 40, ali bismo morali uporedo s tim zadužiti inspekcijske službe da sve firme iz sivog sektora uvedu u legalni, da prijave sve radnike i na taj način bismo mogli namiriti dio prihoda koji bi nedostajao. Mi jesmo za to, to bi olakšalo poslovanje našim preduzećima, a ujedno bismo i smanjili sivi sektor ekonomije”, kazao je Sarvan.

Konkurentnost privrede

Na taj način bismo, kako je pojansio, povećali konkurentnost naše privrede, imali bismo manje troškove, ujedno i nižu cijenu proizvoda, a u dogledno vrijeme mogli bismo očekivati i povećanje plata. Pored toga mora se smanjiti broj i visina parafiskalnih nameta, jer i to opterećuje biznis.

“To je ubi Bože, ima ih oko 300, a niko nema pojma kako se taj novac troši, niti ima povrata tog uaganja u smislu poboljšanja kvaliteta života za građane.
Niko nije pitao biznis sektor da se to uvede, ima ih neustavnih i nezakonitih. To sve ide po inerciji, moraš platiti i točka. Kada se prave takve mjere mora se pitati svaki sektor”, kazao je Sarvan.

Ono što je za privrednike posebno bitno su izmjene Zakona o radu. sadašnja zakonska rješenja postavljena su tako da firma neradnicima ne može ništa, ne smije ga otpustiti. To je problem sa zakonom i kolektivnim ugovorima.

Možda vam se svidi

Comments are closed.