Ovo je život "divljih rudara" u BiH: Bolje je kopati za 35 KM nego krasti

Siromaštvo, bijeda i glad natjerali su mnoge građane BiH da ne biraju šta će raditi da bi zaradili za koru hljeba svojim porodicama. Često ne razmišljaju o opasnostima, poput stotine Kakanjaca koji nose glavu u torbi kada se spuste u divlje jame u blizini rudarskog okna RMU “Kakanj”. Ugalj iz divljih jama jedini im je izvor prihoda.

Kad glad natjera

U okolini sela Ričica, na području bivših rudarskih okna, kopaju jame duboke i po 200 metara. Jame u pravilu nisu adekvatno opremljene, prijeti opasnost od odrona, ali i od podzemnih plinova.

Ekipa “Dnevnog avaza” jučer je bila na površinskom kopu “Vrtlište” kod Kaknja, gdje takozvani ćumuraši ili divlji rudari imaju olakšan posao jer im je ugalj nadohvat ruke. Ovo je svojevrsna oaza za skupljanje uglja.

Na putu im stoje jedino uposlenici rudnika, zaštitari i policija. Kupca za ugalj pronalaze s lakoćom. Cijena tone uglja na crnom tržištu iznosi oko 35 maraka, a uz malo više sreće uspijevaju dnevno skupiti tonu i po.

Na “Vrtlištu” smo sreli jednog od ćumuraša i sakupljača željeza Hasana. Prezime nam nije htio reći. Tek je krenuo u akciju. Kaže da je bolje kopati i skupljati željezo nego krasti.

– Skupljam željezo i ponekad malo ušićarim i ćumura. Bolje mi je ovdje pomalo kopati, opet mislim da je to poštenije nego opljačkati banku. Šta ću, tri godine nemam nikakvih primanja. Mora se raditi kad glad natjera, nema druge – priča Hasan.

Nekoliko uposlenika rudnika, vozači džinovskih Dampera, ispričali su nam na koji način rade “ćumuraši”, ali pod uvjetom anonimnosti. Kažu da “divlji rudari” najčešće koriste vrijeme međusmjene.

– Oni prate situaciju, špijuniraju i, nakon što mi miniramo određeno područje, neposredno nakon eksplozije, dolaze grupice džipovima ili traktorima i utovaraju ugalj. Nakon toga ga odvoze s druge strane kopa, a poslije preprodaju – ispričali su nam radnici.

Nezahvalan posao

U potrazi za divljim jamama, mjestima bogatim ugljem i glavnim radilištima “ćumuraša” naišli smo na grupu zaštitara koji čuvaju ugalj.

– Nema njih sad, oni su tu najčešće u jutarnjim i večernjim satima. Dok smo mi ovdje, neće oni dolaziti. Ali bilo je incidentnih situacija, sukoba. Znamo da je te ljude nevolja natjerala da skupljaju ugalj. Naš posao je pomalo nezahvalan – govore zaštitari.

Otkrivene jame najveće rudarske katastrofe

Iskopavanjem na “Vrtlištu” otvorene su i jame u kojima se 7. juna 1965. godine dogodila jedna od najvećih rudarskih katastrofa – u “Orasima”. Živote je tada izgubilo 127 rudara.

Nedovoljno upoznavanje radnika s funkcijom i upotrebom samospasilaca odrazilo se na masovnost katastrofe. Radnici s otkopnih radilišta, predvođeni poslovođom i nadzornicima, osim toga što su odabrali pogrešan pravac povlačenja, prošli su pored otvorenog spremišta u kojem se nalazio 91 samospasilac, a niko nijedan nije koristio.

Avaz.ba/E. Trako

Comments are closed.