NJEMAČKA OČAJNIČKI TRAŽI RADNIKE: Objavljena lista zanimanja kojih najviše fali

Bilo da se radi o industriji, bolnicama ili zanatu – manjak radne snage je sve veći problem u Njemačkoj. Dolazak radnika iz inostranstva ne funkcioniše kao što se zamišljalo. Sada bi trebalo reformisati Zakon o imigraciji, piše DW.

Mogla je to biti jedna lijepa veče. „Imao bih sto za Vas”, rekao je vlasnik restorana preko telefona, „ali nažalost nema nikoga ko bi Vam mogao pripremiti večeru”. Ovo nije šala. U čitavoj Njemačkoj nema dovoljno kuvara, kuvarskih pomoćnika i konobara. No radna snaga nije problem samo u ugostiteljstvu.

- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA-

Vozovi se ukidaju jer nema dovoljno mašinovođa. Na aerodromima se gomilaju koferi jer ih nema ko pretovarivati. Na bezbjednosnim kontrolama ljudi gube živce jer zbog predugih redova ne stižu do svojih aviona. Vrtići povlače svoje potvrde o prijemu djece jer nema dovoljno vaspitačica.

- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA-

Ugroženo 148 zanimanja

U anketi njemačke industrijske i trgovinske komore koja zastupa interese više miliona preduzeća iz industrije, trgovine i uslužnih djelatnosti, 56 odsto firmi se žali na nedostatak radnika i smatra da je to jedna od najvećih opasnosti za njihovo poslovanje.

Njemačka agencija za rad bilježi nedostatak radne snage u 148 zanimanja, a još 122 zanimanja su ugrožena. U prosjeku prođe osam mjeseci dok neki starački dom ne nađe negovatelja. Građevinske firme prosječno čekaju pola godine dok ne nađu radnike. Širom zemlje su raspisani oglasi za više od 1.7 miliona slobodnih radnih mjesta.

Ne nedostaju samo stručnjaci

– Prije pet do deset godina smo se oglašavali samo u reklamama, da bismo prodali naše usluge. Danas plaćamo oglase u medijima svih vrsta kako bismo našli radnike – žali se Markus Vinter, direktor firme IDS u Baden-Virtenbergu koja iznajmljuje radnike svih vrsta. Firma ima oko 750 zaposlenih i potrebno joj je osoblje u više od 20 zanimanja, od bravara do molera, od vozača viljuškara do vozača kombija za isporuku pića.

Manjak radne snage se nije pojavio iznenada. „Sada smo u relativno dramatičnoj situaciji koju smo već odavno predvidjeli”, kaže Herbert Briker, profesor na Institutu za tržište rada i istraživanje zanimanja u Nirnbergu. Prema njegovim zapažanjima, sada se jasno primjećuju demografske promene.

Njemačka godišnje izgubi oko 350.000 pripadnika radno sposobne generacije. Pri tome će demografski jake generacije tek za nekoliko godina otići u penziju. Stručnjaci poput Brickera računaju da će do 2035. godine na tržištu rada vladati manjak od sedam miliona radnika.

Jedni dolaze, drugi odlaze

To je ogromna rupa. Da bi se ona popunila, potrebno je da u Njemačku dolazi – i tu ostane – oko 400.000 doseljenika godišnje. Pri tome se misli na doseljenike iz zemalja van Evropske unije.

Od 2012. stručnjaci s akademskim obrazovanjem mogu dolaziti u Njemačku zahvaljujući takozvanoj „plavoj karti EU”. Godine 2020. je na snagu stupio i Zakon o doseljavanju stručne radne snage (FEG) kojim nisu obuhvaćeni samo akademski obrazovani imigranti. Ali on ne djeluje kao što se očekivalo.

Herbert Bricker govori o „razočarenju“ i podseća da je 2020. u Njemačku došlo 30.000 radnika iz inostranstva, ali da je tada zemlju i napustilo 20.000 radnika.

Njemačka vlada sada planira reformu zakona tako da se tržište rada otvori i za radnike koji nemaju potrebnu diplomu ili svjedočanstvo – njima bi trebalo da pruži mogućnost da to dobiju u firmama koje ih prihvate.

Njemačka je ranije insistirala na „jednakoj vrednosti” diploma – no to je sada prošlost: ubuduće bi prilikom zapošljavanja firma mogla slobodno da procenjuje da li im je neko potreban ili nije, a diploma će biti u drugom planu.

Poslodavci pod sumnjom

No stvari će se u praksi i dalje odvijati uz velike poteškoće. To dobro zna advokatkinja Betina Ofer koja savjetuje firme koje žele zapošljavati radnike iz inostranstva.

Čak i s radnim ugovorom u džepu, i dalje je teško dobiti termin za dobijanje vize u njemačkim ambasadama, kaže Ofer, i dodaje da provjera zahtjeva traje mesecima.

– Vlasti stalno izražavaju sumnje da moji poslodavci pokušavaju nekako da prošvercuju strane radnike u Njemačku, i ne žele shvatiti da poslodavci samo traže radnu snagu.

Ona govori o „duboko ukorenjenom odbrambenom stavu“ među nadležnim organima vlasti.

– I dalje je potrebno boriti se protiv takvog stava i potrebna nam je promjena paradigme. Svaki radnik koji nam dođe je dobitak za našu zemlju – ističe ona.

 

Objavljeno:

Najnovije

Više sadržaja
Povezano

Egipatski geološki muzej: Prvi te vrste na Bliskom istoku i afričkom kontinentu

Hiljade ljudi svake godine posjeti Egipatski geološki muzej u...

Utrkivanje dva vozača i alkohol uzroci tragedije na cesti kod Mostara

Teška saobraćajna nesreća koja se dogodila sinoć kod Mostara,...

Influencerica nasmijala pratioce: Ovako izgleda “Dolce far niente” na Kalesijski način

lda Humić je supruga, majka, menadžerica modnog brenda, a...