0.3 C
Kakanj
Ponedjeljak, 25 Januara, 2021

Nermin Fejzić iz Kaknja: Jedini u kantonu koji izrađuje slike od slame

Nermin Fejzić, po zanimanju bravar sa 32 godine radnog staža iz Kaknja,  sa svojom suprugom Jasminom  ima neobičan i rijedak način ispoljavanja svoje kreativnosti.  Zajedno kada za to imaju vremena prave slike od slame, dok se Jasmina bavi i slikarskom tehnikom ulja na platnu. Koliko nam je poznato izradom slika od slame u Kaknju ali i u našem kantonu, niko se ne bavi.

Bio je dugogodišnji uposlenik nekada regionalnog giganta Rudstroj d.d. Kakanj, međutim  njegovim padom poslovanja primoran je  uposliti se u jednoj manjoj sarajevskoj firmi koja također ne posluje dobro. Supruga Jasmina, po zanimanju ekonomski tehničar ,je na birou za zapošljavanje.

Radila je u bivšem DC – robni promet  sve do početka  privatizacije istog, kada je i dobila otkaz.

Nermin Fejzić
Nermin Fejzić

Nermin i Jasmina imaju dva sina, od kojih je jedan po zanimanju  elektroenergetičar također na birou za zapošljavanje dok je drugi student Filozofskog fakulteta u Zenici na Odsjeku za njemački jezik.

Zanimanje za izradu slika od slame potiče od 1988. godine kada je Nerminova sestra u Čehoslovačkoj kao nagradu dobila jednu veoma lijepu i profesionalno izrađenu sliku od slame.

Kada sam vidio tu sliku, zaljubio sam se odmah. Posmatrao sam je često, provodio sam mnogo vremena gledajući detalje i pokušavajući da napravim jednu  takvu. Trebalo mi je mnogo vremena da naučim tehniku koja se koristila na toj slici, a danas na osnovu iskustva ne vjerujem da ima nešto što ne bih mogao napraviti od slame”, kaže Nermin u razgovoru  za Kakanj-X.com.

Prmarno zanimanje je izrada slika od slame, ali tu su i slike slikane tehnikom ulja na platnu kao i druge rukotvorine kojima Nermin pokušava kroz kulturne motive očuvati našu bogatu kulturu  i tradiciju od zaborava.

Izrada slika od slame cjelogodišnji je posao. Slama se nakon berbe skladišti na određeni prostor u kojem se čuva najmanje dvije godine. Slama je uglavnom od žitarica raž, ječam i zob, ali nikako pšenica jer nije pogodna za izradu slika, a sve to uzgaja sam sa svojom  suprugom ili kada je mnogo narudžbi nabavlja iz Viteza i Rostova.  Sama izrada jedne slike (op.a. dimenzija 70×50) traje 2 do 3 dana koju Nermin, zbog situacije u kojoj se nalazi , primoran prodati za mizernu cijenu od 80 KM.

Ne možemo napraviti više slika i staviti pravu cijenu te slike a zatim čekati kupca. Zbog situacije u kojoj se nalazimo primorani smo ono što napravimo prodati odmah i to po veoma niskoj cijeni koja jedva da pokrije materijal koji smo utrošili za platno, ram, staklo i slično ,jer često prihod od te slike ujedno je  i jedini”, tihim glasom dodaje Nermin.

Učestvovao je na brojnim izložbama,  manifestacijama i obilježavanju blagdana kao što su Kakanjski dani trgovine i kulture, Dan državnosti BiH, Ivandan, tradicionalni Mevlud u Kraljevoj Sutjesci, 8. mart i mnoge druge. Osim manifestacija sluh za Nerminov rad pokazali su i neke javne ličnosti kao što su Dubravko Lovrenović, Pero Gudelj, Ferid Čaluk, Lejla Zaimović, Niko Lozančić, Sulejman ef. Čeliković, Ivica Petrović…

Posebno ističe veliki interes dijaspore koji jako cijene njegov rad, ali i bh. gradova kao što su Travnik, Mostar i Sarajevo.

Često sa svojim slikama putuje u Sarajevo, gdje ih prodaje u blizini zgrade  Ambasade Švedske.

Postoje muzeji, suvenirnice sa kojim sam radio i koji iskorištavaju to što sam nezaposlen  te me za vlastite proizvode ucjenjuju i smanjuju cijenu gdje često budem i  u minusu“, razočarano govori Nermin.

Potaknut medijskim promovisanjem Općine Kakanj kao jedne od najuspješnijih u svom razvoju, Nermin se obratio i njihovim službama i još uvijek vodi pregovore.

Poražavajuća činjenica u ovom slučaju jeste da za  čovjeka koji  ručnim i unikatnim radom sa motivima kakanjske tradicije i kulture, veći interes pokazuju drugi gradovi u BiH dok njegova matična Općina (op.a. sve javne i državne institucije, organizacije…) koja je bogatija od tih istih gradova kada je u pitanju turizam, kultura i tradicija daje prednost laserskoj tehnologiji koja ne može biti istinski suvenir kao i rukotvorina koja ima i svoju sentimentalnu vrijednost.

Aldin Šljivo - direktor JU KSC Kakanj
Aldin Šljivo – Direktor JU KSC Kakanj

Obzirom da u sklopu JU Kulturno-sportski centar Kakanj djeluju srodne institucije koje se bave očuvanjem kulturne i prirodne baštine, upitali smo direktora istoimene ustanove Aldina Šljivu o postojanju mogućnosti otvaranja kakanjske svenirnice, u kojoj bi turisti mogli pogledati suvenire, način njihove izrade ali i kupovinu istih:

Tačno je da u sklopu JU KSC Kakanj djeluje odjel koji se bavi zaštitom kulturno-historijskih naslijeđa prije svega naše lokalne zajednice. Naime, Muzej Kaknja je otvoren prije godinu dana i uspjeli smo za vrlo kratko vrijeme, uz pomoć savjesnih građana naše Općine, obogatiti fundus Muzeja i postati dio velike muzejske zajednice. Prema usvojenom Programu rada JU, plan nam je već u toku 2016. godine otvoriti suvenirnicu u sklopu Muzeja. Naime, veliki broj ljubitelja muzejske građe koji posjećuju naš Muzej izražava želju za kupovinom suvenira sa motivima koji karakterišu našu lokalnu zajednicu kao što je Zgošćanski stečak, zlatni pečatni prsten, te motivi koji karakterišu nacionalne spomenike na području naše Općine. Podsjetit ću vas da smo u protekloj godini sproveli i radionice kreativnih kurseva gdje smo, između ostalog otkrili određene talente koje ćemo takođe angažovati kao spoljne saradnike za izradu suvenira. Otvaranjem suvenirnice u sklopu Muzeja Kaknja, svi oni koji se bave izradom zanimljivih predmeta, a da su isti prikladni za prodaju u Muzeju, imat’ će priliku da iste prezentuju i ponude našim posjetiteljima“, kazao je Aldin Šljivo za Kakanj-X.com.

Svi koji žele kupiti  sliku ili neku od rukotvorina mogu se javiti na broj 062 721 449.

(Kakanj-X / E.F.)

- MARKETING -

NAJNOVIJE

- MARKETING -

POVEZANO