Jede vam se nešto slatko, ali ste oprezni sa slatkišima, jer nisu zdravi.
Ovim receptom za kolač poznate bh. nutricionistice Amele Ivković O'Reilly možete zadovoljiti želju za slatkim i čokoladom i u isti mah dati organizmu hranjive tvari koje su mu potrebne bez izazivanja velikog skoka glukoze u krvi.
“Čokolada nije sama po sebi nezdrava. U stvari, čisti kakao ima vrlo malo šećera, puno vlakana i ogromnu količinu antioksidansa. Metabolički rizik od navike konzumiranja čokolade ne dolazi od samog kakaa, nego od obilnog šećera koji mu se obično dodaje. Prerađene čokoladne poslastice često sadrže više šećera nego svi ostali sastojci zajedno.
Standardna čokoladica od 43 grama, primjera radi, sadrži oko 25 grama šećera, od kojih se 21 dodaje. Slično, vrećica od 39 grama vruće čokolade ima 23 grama dodanog šećera, a čokoladni kolačić od 26 grama ima do 15 grama. Drugim riječima, vaš tipični kolačić može imati skoro 60 posto šećera”, objašnjava Ivković O'Reilly.
Međutim, čokolada apsolutno može biti dio zdrave prehrane bogate antioksidansima, prenosi Faktor.
Ključno je, dodaje nutricionistica, uključiti čisti, organski kakao u recepte sa niskim sadržajem šećera ili kupiti čokoladu koja sadrži 88 posto kakaa ili više.
“Kao bivši ovisnik o mliječnoj čokoladi, lično mogu potvrditi činjenicu da ćete, ako polako prelazite na tamnu čokoladu, što znači veći postotak kakaa, početi žudjeti za manje slatkim verzijama”, kaže Ivković O'Reilly i u nastavku navodi nekoliko sastojaka kolača i njihovih metaboličkih prednosti:
– Kakao dolazi iz biljke kakao, vrste zimzelenog drveta, i sadrži nekoliko bitnih nutrijenata, uključujući željezo, magnezijum i kalijum. Osim toga, kakao osigurava flavanole, vrstu antioksidansa s protuupalnim svojstvima koja mogu zaštititi od inzulinske rezistencije. Preporučuje se korištenje organskog kakao praha jer nivoi flavanola mogu pasti za 90 posto u drugim proizvodima.
– Stevija ima oko 70 posto slatkoće od šećera od šećerne trske i obično ne uzrokuje velike skokove šećera u krvi ili inzulina – vjerovatno zato što tijelo ne može lako razgraditi jedinjenje. Kao takva, može biti dobra zamjena za šećer u mnogim desertima. Ipak, preporučujem da koristite bilo koji zaslađivač u umjerenim količinama, jer će prekomjerna konzumacija stimulisati vaš mozak i centre za okus i razvijat ćete želju za slatkom hranom.
– Studije pokazuju da cimet može sniziti šećer u krvi kod osoba s dijabetesom. Istraživači pripisuju ovaj efekt, dijelom, molekuli u cimetu koja se zove metil hidroksi halkon, koja pomaže ćelijama da apsorbuju glukozu. Cimet također ima antioksidativna i protivupalna svojstva.
– Orasi, kao i drugi orašasti plodovi, povezani su sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Prehrana bogata orasima poboljšava nekoliko aspekata metaboličkog zdravlja, uključujući osjetljivost na inzulin i funkciju beta ćelija. Osim toga, orasi sadrže vlakna koja su kritična za zdravlje crijeva i mogu poboljšati nivo šećera u krvi.
Evo kako pripremiti kolač:
Potrebni sastojci: 250 g finog bademovog brašna, 100g bio kakao praha, 100 g stevije, dva jaja, pola kašičice soli, 1 kašičica praška za pecivo, ¼ kašičice cimeta, 115 g kokosovog ulja, 100 g maslaca od badema (ili drugih orašastih plodova), 3 kašike vode, 1 kašičica ekstrakta vanilije, 100 g 80-85 posto crne čokolade izlomljene na sitne komadiće, 100 g oraha.
Postupak pripreme:
Zagrijte rernu na 180 stepeni Celzijusa.
Posudu od 20 centimetara, pogodnu za rernu, obložite papirom za pečenje.
U velikoj posudi pomiješajte bademovo brašno, kakao prah, steviju, jaja, so, prašak za pecivo, cimet, kokosovo ulje, bademov maslac, vodu i ekstrakt vanilije.
Promiješajte da se sjedini.
Dodajte orahe i čokoladu, pa nastaviti miješati dok se dobro ne sjedini.
Istresite tijesto u tepsiju, pa vrh zagladite lopaticom.
Pospite komadićima oraha i čokolade.
Pecite 20 minuta. Pečeni kolač ostavite da se ohladi, narežite na kocke i poslužite.
