NAJVEĆE MISTERIJE DREVNOG SVIJETA: Ako se ikada odgonetnu, promijenit će sve što znamo o istoriji


Ako želite unijeti nemir među arheologe i istoričare, samo ih pitajte za konačno objašnjenje o ovih pet stvari.

- Marketing -

Često se kao neobjašnjive drevne misterije ističu Stonehenge ili egipatske piramide. No iako kriju određene tajne, ta dva najpoznatija spomenika starine uglavnom su riješena. Npr. kada su u pitanju piramide, postoje čak i zapisi koliko piva i pogača su dobijali radnici. Arheolozi su pronašli i razne predmete koji ih i danas zbunjuju, no postoje mnogo veće misterije drevnih civilizacija koje će, ako se ikada odgonetnu, promijeniti sve što znamo o istoriji.
Hram koji ne bi smio postojati

Göbekli Tepe u Turskoj je arheološko nalazište na planinskom prijelazu, a sastoji se od 200 stubova, visokih otprilike tri metra i teških 20 tona, složenih u otprilike 20 krugova. Mnogi stubovi imaju ugravirane životinje predatore.
Ništa od ovog ne bi bilo iznenađenje da su podignuti, recimo, u vrijeme egipatskih piramida ili Stonehenga, no Göbekli Tepe je sagrađen prije 12.000 godina.
Postojanje ovog nalazišta potpuno zbunjuje sva konvencionalna gledišta na razvoj civilizacije. Prema svemu što znamo, u to vrijeme su ljudi tek gradili prve stalne nastambe. Ideja spomenika, i to monumentalnog, koji bi izgradilo lovačko-sakupljačko društvo koje tek izlazi iz ledenog doba, je neviđena. Prije otkrića nalazišta, naučnici su vjerovali da ljudi tog vremena nisu imali kompleksan sistem simbola, društvenu hijerarhiju i podjelu rada – tri važne stavke za izgradnju 89-metarskog masivnog hrama.
Službena, organizovana religija je posljedica sjedilačkog društva, odnosno pojavljuje se tek nakon što se čovjek nastanio i stvorio takve društvene odnose. Međutim, pronalaskom Göbekli Tepea sugeriše se da je doba gradnje hramova mnogo starije i da je možda obrnuto – da je prvo nastala centralna religija koja je potom organizovala ljude u izgradnju monumentalnog spomenika u blizini stalnih izvora hrane i tek potom su se postepeno počeli baviti poljoprivredom.
U svakom slučaju, ovo nalazište otvara mnogo više pitanje nego što nudi odgovora. Kako je nomadskom čovjeku iz mlađeg kamenog doba, nedugo nakon izlaska Zemlje iz ledenog doba, uspjelo organizovati radnu snagu? Zašto je sagrađen? Zašto je stariji od drugih sličnih struktura, i to hiljadama godina?
Pismo koje znamo čitati, ali ne razumijemo

Mala civilizacija koja je živjela na teritoriji današnje Toskane izmislila je akvadukte, urbanizam, kanalizaciju, mostove i metalurgiju, zapravo sve ono što se nepravedno pripisuje Rimu. Etrurci su bili jedna od najvažnijih i najuticajnijih civilizacija antike, no njihove tajne ne možemo otkriti jer nikada niko nije uspio prevesti njihovo pismo.
Iako postoji obilje dokumenata na njihovom jeziku, nijedan od njih nikada nije prevela nijedna druga civilizacija. Najopsežniji pisani dokument je “lanena knjiga” (Liber Linteus) koja se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Sadrži oko 230 redaka teksta i 1200 riječi; najvjerovatnije je riječ o ritualnom kalendaru. Zahvaljujući tome, znamo podosta o njihovu pismu.
Nastalo je iz varijante grčkog alfabeta, za isti glas su koristili različita slova (npr. K i C za /k/) što su kasnije preuzeli i drugi jezici poput latinskog te su pisali (uglavnom) s desna na lijevo. Dakle, dosta njihovih riječi naučnici mogu pročitati, ali nemaju pojma šta znače, s obzirom na to da je etrurski jezik izolat i nije u srodstvu ni s jednim poznatim jezikom.
Nestalo prvo evropsko carstvo

Kod Etruraca barem znamo kako su sami sebe nazivali. No izuzetno naprednu i nevjerovatno bogatu civilizaciju na Kreti nazivamo imenom koje su im podarili grčki mitovi. Sa svoje domovine na Kreti, Minojci su dominirali Egejskim morem od 2000. do 1450. pr.n.e., zbog čega se nazivaju i prvim evropskim carstvom. Minojska civilizacija pojavila se 2500. p.n.e. i podarila je tri pisma: kretske hijeroglife, linear A i linear B. Prva dva pisma usporedno su koristili Minojci, na različitim dijelovima Krete. Linear B, nastao je iz lineara A koji su mikenski Grci prilagodili svom jeziku. Ponovo, tu se postavlja mnogo, mnogo pitanja.
Za pretpostaviti je da Minojci nisu bili Grci, pa čak ni Indoevropljani s obzirom na to da su Mikenjani morali prepraviti sistem do neprepoznatljivosti kako bi zapisali svoj jezik. No ko su onda bili? U prilog tome da nisu bili Indoevropljani govore i nalazi božice zmije, s obzirom na to da indoevropske civilizacije u pravilu obožavaju muškog vrhovnog boga. Kako su Minojci razvili svoj sistem pisanja? Je li evoluirao potpuno nezavisno, od simbola i slika (kao npr. egipatski hijeroglifi), ili su ovi gospodari mora posudili i doradili nečiji tuđi sistem?

Najvrijedniji artefakt koji je pronađen je disk iz Faistosa, nastao između 3. i 2. vijeka prije nove ere. Jako malo stvari se zna o ovom objektu. Znamo da je napravljen od gline i da je možda star oko 2300 godina, jer neki arheolozi čak sumnjaju u njegovu autentičnost. Otkriven je 1908. godine za vrijeme iskopavanja dvorca u Phaistosu. Na njemu se nalazi 241 otisak 45 različitih simbola. Obzirom da ništa slično nije pronađeno iz tog razdoblja, arheolozi nisu upjeli dešifrovati sadržaj diska. Neki znakovi s diska podudarju se s onima iz lineara A, no većina je jedinstvena.
Morski ljudi uništili sve napredne civilizacije

S propašću Minojaca, neobjašnjivo propada i niz drugih civilizacija. Tokom kasnog bronzanog doba civilizacije su napredovale impresivnom brzinom na Egejskom moru i na istočnom dijelu Sredozemlja. Minojska kultura na Kreti, Mikenjani u Grčkoj, Hetiti u Turskoj, Egipćani … No, oko 1200 godina prije nove ere sve će se to promijeniti, i to, istorijski gledano, preko noći. Tokom jedne generacije, sve će te civilizacije biti gotovo izbrisane s karte, a kultura će se unazaditi hiljadama godina – od sofisticirane keramike i arhitekture do diplomatskih i trgovačkih mreža.
Kataklizma bronzanog doba još je uvijek jedna od najvećih crnih tačaka u istoriji. Istoričari nagađaju kako su klimatske promjene smanjile urode, a zemljotresi i posljedični tsunamiji uništili gradove. No jedan od brojnih uzroka propasti su i misteriozni Morski ljudi. Tehnološki inferiorni ratnici pljačkali su i otimali, a niko ne zna ko su niti odakle su došli. Jedini suvisli zapisi o njima su oni egipatski koji ih jednostavno opisuju kao morske ljude koji su došli sa sjevera. Ni danas nije poznato ko su (nagađa se svašta, od Mikenjana i pripadnika Minojske civilizacije s Krete do izraelskih plemena). Još je veće pitanje kako su uspjeli poraziti tehnološki naprednije civilizacije, a nije jasno ni gdje su nestali nakon što su pokorili Egipćane.
Nestala najveća civilizacija antike

Kultura koja je danas poznata kao civilizacija doline Inda pojavila se prije 4500 godina i napravila je gradove koji su danas ruševine kod Harappe i Mohenjo Dara u Pakistanu. Ti su ljudi hiljadu godina napredovali, trgovali su s obližnjom Mezopotamijom i imali razvijeno urbano planiranje. Mohenjo Daro je dokaz toga. Gotovo je svaka kuća tada imala pravu odvodnju i kupatilo, a ulice su bile organizovane u pravilnom obliku, dok je sam grad imao komplikovani sistem odvodnje.
Osim ratarstva, ova civilizacija je odomaćila kokoši, mačke i pse, a nagađa se i kako su oni prvi koji su pripitomili deve, slonove i svinje.
Zanimljivo je da među ruševinama nisu pronađeni znakovi vladarskih ili vjerskih zgrada što bi u drevnim civilizacijama predstavljalo presedan. U lovačko-sakupljačkom društvu pojedinci su (uglavnom) bili jednaki, dok s razvojem sjedilačkog društva stanovništva počinju stasati vladarska, vojnička i sveštenička klasa. Kod ove civilizacije nema jasnih tragova takvom raslojavanju.
Prve ruševine pronašao je britanski vojni bjegunac James Lewis početkom 19. vijeka blizu Harappe u Pakistanu, no arheolozi se nisu previše zanimali za nalaze sve do 1920. kada su zahvaljujući drugim nalazima počeli shvatati svu veličinu ove civilizacije. Od 2500. do 1700. p.n.e. ova civilizacija je cvjetala i zauzimala prostor veličine zapadne Evrope, daleko više nego što je u to vrijeme obuhvatala drevna Kina, drevni Egipat ili civilizacije Mezopotamije. I onda su nestali. Neki naučnici nagađaju kako ih je uništila promjena klime, drugi pretpostavljaju da ih je pokosila epidemija, no konačnog objašnjenja nema.
Izvor: net.hr/pozitivno.ba

- Marketing -

Najnovije

Popularno

Povezano