Načelnik koji svoju platu daje studentima i radi besplatno!

Iako možda zvuči nevjerovatno, priča koja dolazi iz Olova ipak je istinita.

Načelnik općine Olovo Đemal Memagić za više od tri godine nije uzeo nijednu platu, dnevnicu, niti dodatak za topli obrok.

Prije nego što se kandidovao za gradonačelnika općine Olovo dao je obećanje da će raditi besplatno.

Mnogi su to smatrali predizbornim trikom, ali Memagić je, koji je inače uspješan poduzetnik i vlasnik kompanije Alma Ras pokazao da on za razliku od ostalih političara svoja obećanja ispunjava.

Svoju platu od 2. 500 KM preusmjerio je za stipendije učenika i studenata.

Zašto se baš odlučio za ovakav korak govorio je  u intervjuu za Al Jazeeru.

Na pitanje o tome koliko je obećanje o odricanju plate prije tri godine zvučalo nevjerovatno, te kako je došlo do te odluke odgovorio je:

– Ja sam rano ostao bez oca, sa samo 14 godina, a iza mene su bile dvije mlađe sestre i brat, tako da sam, u neku ruku, kao najstarije muško u kući, u to doba postao i roditelj. Rano sam se počeo brinuti za njih i uvijek sam želio da nam neko pomogne da se odškolujemo. Zbog nedostatka finansija, a ne zbog nedostatka želje i volje, ni sam nisam uspio dovršiti školovanje o kojem sam sanjao.

Danas, kada imam svoju kompaniju, kada sam u stanju osigurati plate za 950 radnika, nemam potrebe uzimati platu načelnika, niti bilo šta drugo što drugi uzimaju.

Također, osim plata, koje preusmjeravam za stipendije, sve ostalo što dobijem – naknadu za topli obrok, dnevnice za putovanja, regres… dajem u humanitarne svrhe.
Ne pitam ko su ta djeca koja dobiju stipendije, koje je njihovo ime, iz kojeg su sela… samo mi je stalo da se školuju. Jedino što od njih tražim je da i oni nekad nekom pomognu. Ništa mi više ne treba.

Memagiće je istakao da postoje određeni kriteriji za dodjelu stipendije, te je dodao:
– Svake godine raspišemo konkurs i priortet imaju oni koji se školuju za deficitarna zanimanja za lokalnu zajednicu i, naravno, najbolji učenici, odnosno studenti. Do sada sam za stipendije dao oko 75 hiljada maraka.

U 2013. stipendirao sam pet studenata i deset učenika. Visina stipendija za studente je iznosila 170, a  za učenike 120 KM. Te prve godine nije se prijavilo dovoljno kandidata, jednostavno zbog toga što ljudi nisu vjerovali u moje predizborno obećanje. A kada su vidjeli da ga ja ispunjavam, iduće, 2014. godine, puno više ih se prijavilo. Tada je stipendju dobilo17 studenata i 40 učenika. Učenici su jednokratno dobili po 400 KM, a studenti po 500 KM. Lani je dodijeljeno 99 stipendija i to 77 za učenike i 22 za studenta, i to tako da su učenici dobili po 200 KM jednokratno, a studenti 400 KM. Upravo je u toku konkurs za ovu školsku godinu.

Govoreći o rekacijama studenata i učenika na stipendije, kazao je:
– Djeca su zahvalna, a i njihovi roditelji. Često dođu i pojedinačno da se zahvale. Ustvari, mislim da čovjek ne bi ovo trebao javno ni iznositi, niti za to tražiti zahvalnost. Neka Bog to upiše u dobra djela.

 Ali mi nismo društvo davanja, mi smo društvo uzimanja. Kod nas se ovakve geste obično bagatelišu. Znam da ima onih koji kažu: ‘Ma ja, on je dao te plate, ali je uzeo na drugom mjestu’.

Ja sam mogao ove pare staviti u budžet, ali šta bih onda dobio, kada ima njih koji rade u Olovu, a žive u Sarajevu, pa onda iz tog budžeta uzimaju novac za prevoz, za stanarinu, za odvojeni život, topli obrok. To bi se istopilo samo za te ljude kojima je zabremedet živjeti u Sarajevu. Zašto ne žive ovdje gdje i rade? I nije to slučaj samo sa Olovom, tako je širom BiH. Odgovorno tvrdim – kada se to ne bi radilo, kada se silni novac ne bi trošio na te stavke, mi bismo mogli da živimo bez kredita. Otiđite bilo gdje u Evorpu i vidjet ćete da toga tamo nema. Imaš platu, pa sam plaćaj od nje prevoz, stan… Poslodavca nije briga gdje živiš, njega interesira ono šta radiš, koliko radiš i on ti za taj rad da platu, a ne za neke tamo pojedinačne potrebe.

Kada je izabran za načelnika Memagić se naprije posvetio uvođenju reda u samoj Općini, te pokrenuo društveno angažovanje svih.

Jedan od najznačajnijih projekata je popravljanje fasada na lokalnim zgradama. Nekadašnje sive zgrade obojene su veselim bojama.

Iako je Olovo općina koja je pretrpjela velike štete tokom poplava 2014. godine, sada je to općina koja kreće punim koracima naprijed. (Novi.ba)

NAPOMENA:Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Kakanj-x.com. Portal Kakanj-x.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Kakanj-x.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Ne slažeš se? Komentariši

avatar