Na migrante za sedam mjeseci potrošeno 30 miliona KM

 

Upućeni u tematiku ističu da zvanični podaci potvrđuju da se u BiH u protekle četiri godine slilo oko 140 miliona KM s ciljem boljeg upravljanja krizom i da, uz zahvalnost, sumnju svaki put iznova budi to što BiH nema kontrolu nad tim troškovima i da tek izuzetno mali procenat ide preko domaćih računa.

Posljednji pregled podataka o utrošku finansijskih sredstava iz projekta u svrhu ublažavanja efekata migrantske krize je naveden u informaciji o stanju u oblasti migracija koju je razmatrao i usvojio Savjet ministara na sjednici prošle sedmice.

Podatke je dostavila Međunarodna organizacija za migracije (IOM), koja sa Fondom Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF), Kancelarijom visokog povjerenika Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR), te Populacijskim fondom UN realizuje taj projekat.

Analiza pokazuje da je od januara do kraja jula utrošeno 15,63 miliona eura, od čega samo u julu više od 2,2 miliona eura. Najveći dio novca, gotovo polovina, otišao je za pokrivanje tekućih izdataka privremenih prihvatnih centara, dok je značajan iznos dat i za nabavku i pripremu obroka na tim adresama.

Ostatak je utrošen za pružanje podrške Ministarstvu bezbjednosti BiH, Službi za poslove sa strancima i Graničnoj policiji BiH, te MUP-u Unsko-sanskog kantona u upravljanju migracijama, kao i za troškove osiguranja i nabavku neprehrambenih artikala.

O ovoj temi određena polemika je nedavno vođena na sjednici Doma naroda Parlamenta BiH. Delegat iz reda srpskog naroda Dušanka Majkić, koja je i tražila odgovore od nadležnih, istakla je za “Glas Srpske” da je tada čula da je na račun domaćih institucija stiglo tek oko četiri miliona.

„O drugom dijelu novca, koji ide preko IOM-a, samo se kaže da je potrošen u te namjene. Oni su donijeli odluku da ne daju sredstva institucijama, već da se oni time bave. Treba biti zahvalan na pomoći, ali na taj način se ne može jasno planirati kako rješavati migrantsku krizu“, rekla je ona.

BiH se od kraja 2017. godine suočava sa povećanim nezakonitim ulaskom migranata na svoju teritoriju. Od tada, zabilježeni priliv migranata predstavlja izazov za sve nivoe vlasti, a sve procjene pokazuju da će BiH, s obzirom na svoj geografski položaj, biti i dalje prihvatna ruta za one koji žele u EU, tako da će upravljanje migracijama predstavljati izazov i u budućnosti. Jedan od velikih problema predstavlja to što najveći broj migranata ne posjeduje dokumente, te ih Služba za poslove sa strancima registruje i u velikom procentu izda potvrdu o namjeri podnošenja zahtjeva za azil na osnovu izjavljenog identiteta. To, međutim, otežava mogućnost povratka nezakonitih migranata, kao i osoba kojima je odbijen zahtjev za azil, a što može predstavljati i bezbjednosni rizik.

Zloupotrebe

Evidentna je, kako je naglašeno u informaciji, zloupotreba sistema azila u smislu iskazivanja namjere za azil s ciljem da se nezakonit ulazak legalizuje u zakonit boravak na teritoriji BiH u periodu od 14 dana. Samo u julu prijavljen je 2.361 nezakoniti migrant, što je za 52 odsto više u odnosu na jun, a državljani Bangladeša su najbrojniji među nezakonitim migrantima prijavljenim Službi za poslove sa strancima. Od 2.307 osoba koje su iskazale namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u julu, samo njih deset ili 0,4 odsto je i podnijelo zahtjev, a među njima je najviše državljana Maroka.  

Možda vam se svidi

Leave A Reply