Pandemija pa onda i inflacija dva su faktora koja su utjecala na brojne aspekte naše svakodnevice, pa tako i navike kupovine.
Najnovije Eurostatovo istraživanje pokazalo je da sve više naručujemo hranu i jedemo vani, a s godinama se smanjio i broj ljudi koji sebi ne mogu priuštiti meso ili ribu jer je uvoz ponudio jeftinije varijante.
Na prehranu se u Evropi troši više nego ikad prije – 2021. ukupno 1,55 biliona eura.
Potrošački Zapad
Podaci Eurostata pokazuju da su se od 2019. do 2022. troškovi za hranu i piće više povećali nego u dvostruko dužem razdoblju od 2012. do 2019. Prosječan stanovnik je tako 2012. samo na hranu trošio 1190 eura godišnje, a desetljeće kasnije 2040 eura. Budući da je prosječna neto plaća za 2022. bila 7653 kuna (otprilike 1016 eura), ispada da smo trebali raditi dva mjeseca kako bismo zadovoljili ovu najosnovniju životnu potrebu.
U taj iznos čak nije ni uračunato piće – na bezalkoholno se po glavi stanovnika lani trošilo 380 eura (120 više nego 2019.), a alkohol dodatnih 440 eura (160 eura više).
Drugo, rast standarda zbog nominalnog i realnog povećanja plaća i penzija stvorio je osjećaj da sebi više toga možemo priuštiti. Iako standard nije rastao koliko bismo željeli i nije ravnopravno raspoređen, neminovno je utjecao na trendove u društvu. Sve manje se hrane proizvodi kod kuće jer je isplativije voće, povrće i meso kupiti u trgovačkim centrima, a ujedno se više jede vani i naručuje hrana.
