Mračna strana putovanja: Kako sve veći broj turista utiče na planetu

Turizam u svijetu je u porastu, i 2018. godine – po podacima Svjetske turističke organizacije (World Tourism Organization, UNTWO) – zabilježen je rekord od 1,4 milijarde međunarodnih turističkih dolazaka, što je porast od šest posto u odnosu na 2017, piše londonski list “Gardijan”.

Turizam igra sve važniju ulogu u globalnoj ekonomiji te je 2018. donio oko 1,7 milijardi dolara, ili oko dva posto ukupnog globalnog BDP-a, piše “Beta”

Godine 1950. u svijetu je bilo svega 25 miliona međunarodnih turističkih poseta, 1970. je taj broj porastao na 166 miliona, a 1990. godine na 435 miliona.

Rast jeftinog međunarodnog avio-prevoza učinio je putovanje pristupačnijim, recimo od Londona do Diseldorfa cijena avionske karte je čak niža cijene dnevne karte za londonski gradski prevoz.

Vanredni profesor ekonomije na Univerzitetskom koledžu Londona (UCL) Nikodim Sumilo rekao je za “Gardijan” da je rast globalne turističke industrije dijelom posljedica rasta digitalnih usluga – “onlajn recenzija” i onlajn rezervacija koje su smanjile cijene, te više ljudi češće putuje.

FRANCUSKA NAJPOSEĆENIJA DESTINACIJA

Odgovor na pitanje koja su najpopularnija odredišta, po UNWTO-u, jeste da četiri petine turista putuje unutar regiona u kojem živi. Ipak, dugoročni trend je da Evropa prednjači po prekomorskim posjetama, te je samo prošle godine primila 713 miliona posjetilaca.

U čitavom svijetu, Francuska prednjači, a slijede Španija, SAD, Kina i Italija. Velika Britanija je sedma najposjećenija zemlja svijeta.

Francuska je 2017. godine dočekala 90 miliona posjetilaca, od čega gotovo 70 miliona iz drugih evropskih zemalja. Drugoplasirana Španija imala je 82 miliona turista, SAD su na trećem mjestu sa 77 miliona, slijede Italija sa 58, Meksiko i Velika Britanija sa po 39, Njemačka sa 37, Tajland sa 36, Turska sa 32 miliona gostiju.

Prošle godine putovanja u Sjevernu Afriku porasla su za 10 posto, a turizam u podsaharskoj Africi i na Bliskom istoku takođe raste, jer raste potražnja za “nekonvencionalnim odredištima”.

Kompanija za lokalni prevoz “Uber” je 2018. godine rangirala najposjećenija mjesta svijeta. “Empajer stejt bilding” u Njujorku je zauzeo prvo mjesto, a slijede gradski “Toranj slobode” i “Toranj CN” oba u – Torontu. Tek poslije njih su se plasirali Trijumfalna kapija i Ajfelova kula u Parizu, kao posljednji među pet najboljih.

Bakingemska palata, jedina britanska atrakcija među “Top 15”, tek je sedma, i to ispred Berlinskog zida, Vatikana, Diznilenda i – egipatskih piramida.

OGROMAN RAST BROJA KINESKIH TURISTA

Broj turista koje daje neka zemlja rezultat je visine prihoda i veličine stanovništva, bilježi “Gardijan”.

Porast bogatstva Kine rezultirao je ogromnim rastom turizma Kineza u inostranstvu, što ih je pretvorilo u najveće svjetske turiste. Kineski turisti su 2017. godine ostvarili 143 miliona putovanja u inostranstvo, a slijede ih Nijemci (92 miliona), državljani SAD (87.8 miliona) i Britanci (74.2 miliona).

Poređenja radi, Poljaci su imali 47 miliona turističkih putovanja, turisti iz Maroka, Alžira i Zimbabvea zajedno imali su 11 miliona turističkih putovanja, koliko i Australijanci koji zbog udaljenost svog kontinenta važe za slabe putnike.

Po podacima britanske Službe za statistiku, Britancima su omiljena odredišta Španija, Francuska i Italija, a zatim SAD.

Turizam ubrzano raste i u Rusiji, čiji je broj turista porastao za 16 posto prošle godine. Francuska i Australija su sve važniji igrači, s rastom od 10 odnosno devet posto.

Horde pijanih turista uništavaju znamenita jmesta

Ipak, horde pijanih turista iz neprekidnog niza prepunih aviona mračna su strana turizma koja masovno uništava i znamenita mjesta i tamošnje ljudske zajednice.

Turisti su odgovorni za velike količine plastike za jednokratnu upotrebu koja zagađuje obale i ugrožava divlje životinje, lovci na suvenire razbijaju korale i druge prirodne znamenitosti, a ponegdje i spomenike, da bi koji komad odnijeli za uspomenu.

Dok su zagušen saobraćaj i prenatrpanost dobro dokumentovani propratni efekti turizma, Sumilo ukazuje i na intenzivan pritisak turista na bolnice i javni prevoz, a čak su ponegdje javne službe nesposobne da snabdijevaju lokalno stanovništvo.

Profesor Sumilo naglašava poguban uticaj kuća za odmor na lokalne zajednice: prazne tokom većeg dijela godine, one smanjuju ponudu stanova za lokalno stanovništvo, ograničavaju ekonomski rast i vode stalnom poskupljenju nekretnina.

“Kada govorimo o putovanjima i turizmu, razmišljamo o plažama, odmaralištima i znamenitim pejsažima”, rekla je za “Gardijan” profesorka turizma i međunarodnog razvoja na Univerzitetu u Brajtonu Marina Noveli.

“Ali obično ne razmišljamo o politici korišćenja javnog prostora, o socijalnoj pravdi, o ravnopravnosti polova, smanjenju siromaštva, o upravljanju životnom sredinom ili o uticaju koji epidemije ili sukobi mogu izazvati u turističkim odredištima”, rekla je ona za “Gardijan”.

GRADOVI SE OD MJESTA ZA ŽIVOT PRETVARAJU U TURISTIČKE DESTINACIJE

Po Klaudiju Milanu, iz Škole za turizam “Ostelea”, u Barseloni, prekomjerni turizam je djelimično posljedica opšteg rasta mobilnosti. Povećana međunarodna putovanja dovela su do porasta broja stranih studenata, radnika-migranata, građana koji su vlasnici po dva sezonska doma. On je naglasio i ulogu neoliberalizma, za koji kaže da gradove “pretvara od mjesta života u turističke destinacije”.

Takođe je za nekontrolisani rast turizma okrivljen porast broja aplikacije za kratkoročno iznajmljivanje stanova i kuća. Prošlog mjeseca, deset evropskih gradova je poslalo zajedničko pismo EU tražeći borbu protiv sajta “Airbnb”. Ta kompanija je već dugo kritikovana jer doprinosi nestašici stanova na tržištu, poskupljenju nekretnina i raseljavanju lokalnih stanovnika.

Prošlog mjeseca, živopisni belgijski grad Briž je najavio da će zabraniti oglašavanje dnevnih izleta, ograničit će broj dolazaka turističkih brodova-hotela i promijeniti režim njihovog pristajanja da bi smanjio gužvu tokom vikenda.

Taj grad koji je na Listi svjetske baštine organizacije UNESCO, doživio je rast turizma u protekle dvije godine od čak 28 psoto, te gradonačelnik Dirk De Fov sumnja u sposobnost grada da se dalje nosi s rastućim brojem turista. “Moramo više da ograničimo priliv turista da Briž ne bi sasvim postao Diznilend”, rekao je on.

Prošle godine je još jedan svjetski spomenik UNESCO, Dubrovnik, najavio ograničenje dolazaka brodova za krstarenje. Pošto su drevne uličice postale prenatrpane, ograničen je broj turista u starom gradu, kao i broj stolova i stolica ugostiteljskih radnji i suzbijena je ulična prodaja suvenira koja je privlačila turiste.

Sljedeći stope popularne Majorke, Rim – koji godišnje ugosti 15,2 miliona turista – nedavno je najavio borbu protiv neuviđavnosti turista: borbu protiv pijanstva i razuzdanog ponašanja i zabranu šetnje gradom u kupaćim gaćama.

Pariz je počeo da skida bezbrojne “zavjetne” katance koje su parovi zaljubljenih turista kačili na ograde mostova jer su njihovom težinom ograde oštećene, a estetika mostova pokvarena.

Međutim, takve ciljane mjere možda nisu dovoljne. Profesor Milano kaže da je za smislenu promjenu turističke industrije najprije potrebno promijeniti način shvatanja turizma.

“Turizam se uglavnom mjeri samo po broju međunarodnih dolazaka, ali potrebni su novi pokazatelji”, kaže Milano. “Na primjer: Da li ima rodne ravnopravnosti u turističkoj industriji? Zašto su direktori uglavnom muškarci? Da li su poslovi u turizmu pristojni? Šta je sa životom lokalnih stanovnika? To kako definišemo i razumijemo turizam, jeste političko pitanje”, ukazao je on.

NI BOGATAŠI IZ 17. VIJEKA NISU BILI NIŠTA BOLJI TURISTI

Iako turizam može izgledati kao savremena pojava, arheološka iskopavanja su dokazala da su rane civilizacije, kao što su Feničani, Maje i dinastija Šang, putovale ne samo radi trgovine, nego i zbog radoznalosti.

Rana hodočašća, poput onih u Meku i na budističke lokacije, neki su od najranijih primjera putovanja da bi se posjetila popularna mjesta.

Vanredni profesor međunarodne historije u Londonskoj školi ekonomije Pol Stok nalazi temelje savremenog turizma u “Grand turovima”, kako se zvala moda velikih putovanja bogataša, koja je počela u 17. vijeku. Engleske aristokrate su putovale uvijek istom rutom po Evropi: počevši od Pariza, preko juga Francuske, zatim u Italiju, i preko Njemačke nazad u Englesku.

Izvještaji iz tog doba pokazuju da su mnoge turističke aktivnosti “Grand tura” slične današnjim: sakupljanje suvenira, opijanje i razuzdano bančenje, čak i “se*sualni turizam”.

Za bogataše je to bio i oblik dokazivanja zrelosti, te su na ta putovanja mahom išli sasvim mladi, odmah po završetku školovanja, slično kao što je i sada.

Teško je odrediti kada su se ti obrasci razvili u čistu industriju, ali Tomas Kuk, osnivač popularne turističke kompanije, svoju prvu turu je organizovao 1841. godine. On se smatra “ocem savremenog turizma”, a njegova kompanija danas ima multimilionski prihod, zaključuje “Gardijan”.

Možda vam se svidi

NAPOMENA:Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Kakanj-x.com. Portal Kakanj-x.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Kakanj-x.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

avatar