Jesu li energetska pića siguran način za poboljšanje vaših fizičkih i mentalnih performansa?
– Mi kritički gledamo na marketinške tvrdnje o većoj učinkovitosti i pojačanoj budnosti kada konzumirate energetska pića, kaže Silke Vollbrecht, savjetnica za namirnice i prehranu u Centru za savjetovanje potrošača njemačke pokrajine Brandenburg (VZB).
– Ovakve bi tvrdnje proizvođača morale biti znanstveno dokazane i odobrene, no u većini slučajeva nije tako, dodala je.
Kofein u popularnim energetskim pićima glavni je sastojak koji bi nas trebao održati budnima i produžiti nam produktivnost.
– Decilitar energetskog pića obično sadrži 32 miligrama kofeina, što je maksimalno dopušteno zakonom, kaže Vollbrecht.
Općenito kofein ima puno pozitivnih funkcija.
– Stimulira kardiovaskularni i središnji nervni sistem, a u umjerenim dozama može poboljšati koncentraciju i budnost, kaže Anke Ehlers, stručnjakinja za sigurnost hrane pri njemačkom Saveznom institutu za procjenu rizika (BfR).
– Istodobno može pojačati izdržljivost za vrijeme sportskih aktivnosti, no važno je istaknuti da ovakvi napitci ne mogu nadoknaditi gubitak tekućine do čega dolazi znojenjem za vrijeme sportskih aktivnosti, kaže Vollbrecht, napominjući da je puno bolje pritom piti puno vode. Štoviše, kofein ima i diuretski učinak.
Dobrobiti kofeina ovise o količini, a u slučaju konzumiranja energetskih pića zamka je u tomu što potiču na unos velikih količina u kratkom vremenu.
– Ovisno o organizmu to može izazvati neželjene nuspojave kao što su tjeskoba, obilno znojenje i lupanje srca, upozorava Ehlers.
Kofein opasan u kombinaciji s alkoholom ili fizičkim naporom
– Previše stimulansa u formi kofeina može rezultirati opasnim poremećajem srčanog ritma u kombinaciji s alkoholom, fizičkim naporom ili u kombinaciji s nedovoljno sna, upozorava BfR.
– Ukratko, zdravstveni rizici od učinka energetskih pića uglavnom su uzrokovani njihovom pretjeranom konzumacijom, podsjeća Ehlers.
Nije poznato može li dugotrajna i redovita konzumacija energetskih pića prouzročiti kroničnu štetu kada je posrijedi zdravlje pojedinca, s obzirom na to da je “još uvijek vrlo malo znanstvenih podataka o tomu”.
Stoga je cilj zajedničke studije BfR-a i sveučilišne bolnice Charite u Berlinu doći do konkretnih znanstvenih podataka.
