Mladi BiH priželjkuju posao u javnim preduzećima

Mladi u BiH priželjkuju uglavnom posao u javnom sektoru. Kada traže posao u državama EU najčešće ga dobijaju u privatnim firmama. Pokretanje vlastitog posla takođe nije raširena pojava među mladima u BiH. Mladim ljudima u BiH posao u javnom sektoru privlačniji je od radnog mjesta u privatnoj firmi. Sudeći prema podacima koje iznosi predstavnik njemačke Fondacije Konrad Adenauer u BiH Elvis Kondžić, tako razmišlja više od 80 posto mladih.

„Ja se bojim da je to pitanje naših mentaliteta. To se definitivno mora promijeniti. Veliki broj mladih ljudi smatra, a i roditelji ih usmjeravaju da isključivo idu na fakultete, studije, da studiraju ono što im je dostupno, a ne ono za što su zainteresirani, što je potrebno tržištu rada. U Jugoslaviji smo prije rata imali jedno istraživanje, prema kojem je skoro 73 posto mladih ljudi tada htjelo da radi u državi, partiji itd. Fondacija Konrad Adenauer prije nekoliko godina provela je istraživanje u trinaest gradova Bosne i Hercegovine, sa rezultatom gdje 83 posto mladih ljudi želi raditi u državi, partiji, institucijama itd“, kaže Kondžić.

Kada je posao u pitanju, mladi u Bosni i Hercegovini imaju iste ciljeve kao i njihovi vršanjaci u razvijenim državama Evropske unije. Oni žele sigurnost, pristojnu zaradu, mogućnost napredovanja u struci. Tu i leži odgovor na pitanje zbog čega priželjkuju posao u javnim preduzećima ili institucijama, navodi analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI) iz Berlina Adnan Ćerimagić.

„Mladi žele siguran posao koji će im omogućiti sva ona primanja na kojim će imati određenu dozu zaštite svojih prava i koji će im omogućiti da u određenom periodu ili napreduju ili imaju mogućnost da i više zarade. To je ono što je percepcija mladih u Bosni i Hercegovini – da se to osigurava kroz posao u javnom sektoru. Kad se mladi ljudi pitaju da li bi napustili BiH i otišli u zemlje Evropske unije, veliki broj ih kaže da bi željeli. Njihove mogućnosti da se zaposle u javnim firmama u zemljama članicama EU dosta su male. Kada dođu, obično su zaposleni u privatnim firmama. Znači, mlade nije strah od privatnih firmi. Kada dođu u Evropsku uniju, zapošljavaju se u njima upravo zbog percepcije i očekivanja da će im taj posao omogućiti pristojne prihode i omogućiti im određena prava“, kaže Ćerimagić.

Da brojni mladi u BiH nemaju puno povjerenja u posao u privatnim firmama potvrđuju i odgovori koje smo zablježili u Doboju.

„Prioritet mi je da se u svojoj struci zaposlim. Javni sektor je opet sigurniji. Državni posao je državni posao“, navodi Igor Miletić.

„U svakom slučaju državni posao je bolji nego privatni. Sigurniji je“, riječi su Duške Ristić.

„Više bih volio u javnom sektoru da pronađem posao. Sigurnije su plate, prije svega, osiguranje. U privatnom sektoru to ništa nije sigurno u današnje vrijeme“, tvrdi Stefan Vučković.

Ova kategorija stanovništva teško se odlučuje i na pokretanje vlastitog posla. Nedostatak početnog kapitala pod povoljnim uslovima jedan je od glavnih razloga, pokazala su brojna istraživanja u posljednjih nekoliko godina.

Osim nedostatka novca, kao razloge navodili su strah od neuspjeha i korupcije, nelojalnu konkurenciju, loše stanje u državi, lošu poresku politiku i poreze. A evo što o otvaranju vlastite firme misli Adem Šaćirović, koji je nedavno u Tešnju registrovao radionicu za presvlačenje automobila folijama.„Malo je problem usuditi se, rizikovati da napustiš firmu. Trebaš uložiti para, trebaš imati dosta dobro znanje da bi počeo za sebe raditi. Treba se dokazati, da budeš bolji nego neko drugi, da bi vam mušterija povjerila posao“, kaže Šaćirović.

Adem Šaćirović je, inače, nakon promocije urađenih automobila na društvenim mrežama, dobio nekoliko poslovnih ponuda iz inostranstva. Nije prihvatio nijednu.„Ljudi iz inostranstva mogli su da vide moje radove, što je uticalo na to da sam imao ponude, za Norvešku, Njemačku i Švicarsku. Nuđeni su mi uslovi, čovjek mi je davao 3.500 eura plaću, plaćene obaveze. Nisam prihvatio iz razloga što ovdje imam dovoljno posla“, dodaje Adem Šaćirović.

Biti sam svoj gazda Šaćiroviću je bilo bolje rješenje od nastavka rada u jednoj privatnoj firmi jer danas bolje zarađuje. Adnan Ćerimagić iz Evropske inicijative za stabilnost kaže da u razvijenim evropskim ekonomijama u pogledu zaštite radničkih prava ne postoji razlika između javnog i privatnog sektora. To je lekcija koja mora biti naučena i u Bosni i Hercegovini.

„U zemljama članicama Evropske unije zaštita radničkih prava u privatnom sektoru je na istom ili sličnom nivou kao u javnom sektoru. Imate država u kojima je problem pronaći kvalitetne radnike za javnu upravu zato što su finansijski i sa onim što se radi u okviru tog posla primamljiviji poslovi u privatnom sektoru“, navodi Ćerimagić.

(Izvor: RSE/Autor: Arnes Grbešić)

Možda vam se svidi

NAPOMENA:Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Kakanj-x.com. Portal Kakanj-x.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Kakanj-x.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

avatar