Emerin Ahmetašević, dugogodišnji novinar i jedno od najpoznatijih lica Hayat televizije uskoro će objaviti njegovu prvu knjigu pod nazivom „Mjesto povratka“. Naime, radi se o istoimenoj emisiji koja se na Hayat TV emituje od polovine 2020.godine.
„Kada su me prije više od dvije godine pitali šta znam o povratnicima, znao sam jako malo… Početak je bio težak. Nisam znao gdje da počnem, u koje mjesto da odem. Krenulo se polako, da bi se uskoro ta priča proširila cijelom BiH. Danas je emisija “Mjesto povratka” pečat, dokaz, svjedočenje povratka i povratničkih priča. Zahvaljujući ministarstvu za raseljene osobe i izbjeglice Federacije Bosne i Hercegovine, ministru Edinu Ramiću, i njegovom pomoćniku Nisvetu Mujanoviću koji mi je na sedmičnoj osnovi pomagao u pronalasku najboljih priča, emisija “Mjesto povratka” uskoro će obilježiti jubilarnu 100-u emisiju. Za to vrijeme obišli smo oko 200 povratničkih mjesta. Razgovarao sam, i ispričao priče više stotina povratnika. Od Prijedora do Nevesinja, hiljade kilometara su iza nas…Dvije i po godine rada na projektu…Dio toga će ako Bog da uskoro biti pretočen u knjigu“, kaže Ahmetašević.
Povratnici iz Švicarske, Amerike, Jordana…
„Iznenadile su me mnoge priče. Često pitam ljudi – koja je vaša prva asocijacija na povratnike? I prve riječi bile bi: težak život, nemaju struje, vode, teško žive, nemaju posla… Ja sam se uvjerio u poptuno suprotno. Ako vam kažem da sam upoznao ljude koji su preživjeli sva tri Prijedorska logora, izbjegli u Švicarsku u kojoj su imali sve što požele ali se ipak odlučili vratiti u rodno mjesto. Danas je taj čovjek o kojem sam pisao u knjizi jedan od najuspješnijih poduzetnika u Prijedoru. Ili da vam ispričam priču o čovjeku iz Žepe koji se iz vratio iz Amerike, a danas čuva ovce i krave u svom selu? Takvih primjera je mnogo. Upoznao sam i momka koji je imao samo sedam godina kada je bio zatočen u logoru u Prijedoru. Život ga je odveo, ali i vratio iz dalekog Jordana. Oni nisu mogli bez njihove rodne grude“, objašnjava Ahmetašević.
Knjiga „Mjesto povratka“ sadržavat će zbirku priča iz 36 povratničkih mjesta u kojoj svoj povratnički put priča 93 povratnika. Knjiga je obogaćena fotografijama mjesta, ljudi i doživljaja te je satkana u 230 stranica.
Povratnici su svjetski fenomen
„Iako i sam najprije prognanik, a potom i povratnik, te neko ko se pitanjima povratka bavi već duži vremenski period, mislio sam da znam mnogo o tom procesu, njegovim uspjesima i nedostacima, ali tekst koji je pripremio gospodin Ahmetašević potaknuo me na nova razmišljanja i donio mi nove ideje za unapređenje ovog procesa. Slobodno se može reći, a kako bi se naglasio značaj ove zbirke, da su bosanskohercegovački povratnici i njihov povratak svjetski fenomen zbog činjenice da su se vratili u mjesta u kojima su samo nekoliko godina prije tog povratka preživjeli strašne zločine, ubijanja, silovanja, pa i genocid, te da su se vratili na teritorij nad kojim vlast još čine oni koji su te zločine organizovali i izvršavali. Svakodnevno se susreću s tim zločincima i još tragaju za svojim najmilijima koji su ubijeni u tim zločinima“, – piše između ostalog prof.dr. Dževad Mahmutović koji je ujedno i recenzent knjige.
Knjiga će također biti obogaćena neobjavljenom doktorskom disertacijom prof.dr. Dževada Mahmutovića pod nazivom „Rat u Bosni i Hercegovini“.
To je poseban uvodni dio knjige u kojoj se objašnjavaju stravični zločini u brojkama a koje je prof.dr.Mahmutović istražio.
Motiv rodne grude najjači je i najplemenitiji dio ove knjige
„Ne samo zbog toga, ova je knjiga direktno svjedočanstvo o izuzetnom strpljenju, upornosti, odlučnosti i želji da se provedenim povratkom pobijedi. Povratak je pobjeda života nad smrti, dobra nad zlom, upornosti nad odustajanjem, kreativnosti nad destrukcijom, rada nad lijenošću, pobjeda životne odluke da ne damo rodnu grudu. Motiv rodne grude najjači je i najplemenitiji dio ove knjige i, poštovani čitaoče, čut ćeš neke od najtačnijih, najpoetičnijih i najsadržajnijih definicija rodne grude – od toga da je ona prvo i osnovno, druga majka, do toga da je to svetinja i dokaz da tako podržavamo postojanje naše domovine. Naravno, to nije bio ni jednostavan ni lagan posao jer, kako reče jedan od povratnika, „povratak je tražio 120% od nas jer nam je petina snage otišla u to da se vratimo na početak“, napisao je Bojan Zec Filipović o knjizi.
Na pitanje autoru knjige kada je i zašto odlučio napisati knjigu o povratnicima, Ahmetašević odgovara:
„Bio je ramazan mjesec ove godine. Sa kolegama iz Hayat TV snimao sam priču u Vlasenici o ratnom kuriru Ekremu Redžiću. Iz Vlasenice smo krenuli ka Bratuncu gdje sam po zadatku trebao razgovarati sa potpredsjednikom entiteta Republika Srpska Ramizom Salkićem. Ostali smo dokasno pa smo u Bratuncu i iftarili. Tada mi je g.Salkić poklonio knjigu koju je napisao, a koja predstavlja svjedočenja preživjelih iz mjesta Glogova. Tada mi je indirektno poručio – zašto ti ne bi napisao knjigu o povratnicima? Taj gest mi je zapravo bio putokaz kako i zašto trebam napisati knjigu. Bilo je tu jako mnogo pozitivnih, prije svega patriotskih priča koje sam želio pretočiti u knjigu.“
Knjiga „Mjesto povratka“ biće publikovana u septembru 2022.godine. Izdavač je tešanjska izdavačka kuća „Planjax“ a promocija će se održati u mjesecu oktobru.
