Unatoč mjerama predostrožnosti, na ovome otoku u Atlantskom oceanu izrasla je biljka paradajza koja je iznenadila naučnike.
Surtsey je vulkanski otok u Atlantskom oceanu koji se nalazi tridesetak kilometara od Islanda.
Nastao je velikom erupcijom 1963. godine koja je počela na dubini od 130 metara. Erupcija je trajala čak tri godine, a do 1967. stvoren je otok površine od 2,7 kvadratnih kilometara. Ne čudi stoga što su mu dodijelili ime prema vatrenom divu Surtu iz nordijske mitologije, prenosi punkufer.hr.
Erozija tla i jaki vjetrovi na sjeveru Europe s vremenom su smanjili njegovu površinu na oko 1,3 kvadratnih kilometara, ali ne i interes naučnika za to misteriozno područje. UNESCO je zaštitio otok i stavio ga na svoj popis Svjetske baštine u Evropi, a pristup su dobili samo odabrani botaničari, biolozi i vulkanolozi.
Glavni im je zadatak proučiti kako nastaje ekosistem bez ljudskog uticaja. Mahovina i lišajevi prve su vrste biljaka koje su počele rasti na otoku, a vrlo brzo na Surtsey su počeli slijetati fulmarusi i tankokljune njorke.
Danas tu raste sedamdesetak biljnih vrsta, a na njemu žive kukci, ptice i tuljani. Na otoku se nalazi samo jedna kuća u kojoj spavaju stručnjaci koji proučavaju promjene na Surtseyju. Prije nego što se iskrcaju na otok, svaki se naučnik temeljito pretražuje da slučajno ne bi prenio neko sjeme čije bi klijanje moglo poremetiti prirodni ekosistem.
Unatoč mjerama predostrožnosti, na otoku je izrasla biljka paradjza, koja je iznenadila naučnike. Ili je to bio slučaj sve dok jedan tamošnji stručnjak nije priznao da je obavio veliku nuždu na zabranjenom mjestu na plodnom vulkanskom tlu nakon konzumacije tog voća.
Biljka je odmah uklonjena, a postrožen je i nadzor aktivnosti svih stručnjaka kojima je dopušten dolazak na otok.
