Leti 60km/h, i ako vas ubode možete umrijeti !

POJAVA smrtonosnih azijskih stršljena u susjednoj Sloveniji izazvao je i opravdani strah od pojave istih u Hrvatskoj gdje neki tvrde da su se već susreli s opasnim “malim” stvorenjem.

Azijski stršljeni u Europi su se pojavili prije desetak godina, vrlo su opasni i mogu uzrokovati smrt osoba koje i nisu alergične. Veliki azijski stršljen može narasti i do šest centimetra.

Ima narančastu glavu s velikim crnim zubom za rovanje. Nastanjuju područja od Rusije, preko Kine i Japana do Indije i Šri Lanke. Rane od njihovih uboda izgledaju zastrašujuće.

Za azijske stršljene kažu da su jedni od najotrovnijih otrovnih kukaca, lete brzinom od 60 km/h, a dnevno mogu preletjeti i oko 100 kilometara. Ta neautohtona vrsta posljednjih je godina u više europskih zemalja izazvala velike štete u košnicama, a u nekim je situacijama opasna je i za ljude.

Pčele ne napada samo u letu nego ulazi i u košnice. U minuti može ubiti 40 pčela koje protiv njega, za razliku od azijskih, nemaju učinkovite metode zaštite.

Azijski stršljeni prvi su se puta pojavili u Europi prije desetak godina te mogu biti vrlo opasni ako se nakon uboda osoba odmah ne javi liječniku. Nedavno je samo u Francuskoj od njegovog uboga umrlo šest osoba.

Ponekad napadaju i u rojevima, a samo nekoliko njihovih uboda u ljudi može dovesti do prestanka rada bubrega. Njegov ubod može izazvati smrt, nesvjesticu, pad tlaka i otežano disanje.

Izrazito agresivni kukac veličine prosječnog muškog palca najvjerojatnije će vas napasti ako mu se nađete na putu. Zato treba biti izrazito oprezan u prirodi s hranom i ne paničariti ukoliko vidite da se mota oko vas.

Rane od uboda azijskog stršljena ponekad izgledaju zastrašujuće, poput rana koje nastanu od metka.

[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=TwVYj8qK6QI[/youtube]

Zašto napadaju ljude?

Znanstvenici vjeruju da niz povezanih faktora djeluje na napade azijskih stršljenova na ljude. Jedan je taj što se rast vegetacije proširio i stanište stršljenova, a ljetni mjeseci čini ih još aktivnijima.

Također, smanjenje populacije njihovih prirodnih neprijatelja poput pauka i ptica jedan su od glavnih razloga sve češćih napada na ljude.

Isto tako, urbana područja u kojima žive ljudi svakim se danom sve više šire te pritom zauzimaju područja koja su nekad bila staništa stršljena.

Azijski stršljeni posebno su agresivni u jesen kada se pare, a posebice krajem tog razdoblja kada velik dio njih ništa ne radi pa se traži novo mjesto na kojem će prezimiti.

Kad su u blizini naseljenih područja, svoja gnijezda često grade pod zemljom ili na zgradama, a razljutiti ih može najobičniji prolazak pored gnijezda.

U Kini su njihovi rojevi prošle godine ubile preko 40 ljudi, dok ih je više od 1600 ozlijeđenih. Jednu Kineskinju napao je roj stršljena od kojih je zadobila 200 uboda. Dva je dana provela u bolnici gdje je 13 puta podvrgnuta dijalizi te ne može micati noge.

Nakon što je slovenski pčelarski savez potvrdio da je u toj zemlji prvi put zabilježio prisutnost azijskog stršljena, navodno je zabilježen i u Hrvatskoj i to u Medulinu.

“Bio je velik skoro šest centimetara i žut. Sad počiva u kutiji cigareta”, poručila je čitateljica koja je fotografiju poslala na iPress.

I jedan muškarac iz Raklja također tvrdi da je prije dva tjedna ubio jednog azijskog stršljena. Neki tvrde da ih od svibnja viđaju i u Rovinjskom Selu.

Prisutnost azijskog stršljena nedavno je opazio i prijavio pčelar iz Pivke u zapadnom dijelu Slovenije, kamo je, kako se pretpostavlja, došao iz Italije, gdje je već otprije prisutan.

Pčelar je u svojim košnicama zabilježio veću štetu, a stručnjaci pozivaju i ostale uzgajivače da budu pažljivi i razmjenjuju informacije o mogućem daljnjem širenju tog grabežljivca.

Jedan čitatelj poslao je video prikaz kako napraviti zamku za stršljene koja je posebice korisna za ljude koji zive u kućama i okruženi prirodom. Nakon što se napravi boca kao što je opisano u videu, unutra se stavi smjesa od meda, šećera te malo pive i kapi octa. Ta smjesa bi stršljene i ose trebala privući, a posebno konstruirano plastična boca zatočiti. Ukoliko imate sličnih problema, vrijedi pokušati.

[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=vTdWI7VHqV4[/youtube]

index.hr

Comments are closed.