“Kornjačine čarape”: Biljka mesožderka koja jede male vodozemce za ručak

U močvarama Ontarija, u Kanadi određene biljke proširile su svoje jelovnike tako da se na njima sada nalaze i repati vodozemci.

Biljka mesožderka, koja izgledom podsjeća na bokal (Sarracenia purpurea), poznata je po ishrani koju čine na stotine različitih insekata. Prema istraživanjima objavljenim 5. juna u žurnalu Ekologija, naučnici su otkrili da je jedna od pet bokal-biljaka nastanjenih u Algonquin Provincial Parku u Ontariju, razvila naviku zarobljavanja, ubijanja i varenja beba guštera, takođe, piše nationalgeographic.rs.

Zbog svog specifičnog izgleda ova biljka poznata je i po nazivu „Kornjačine čarape”. Ovo je prva biljka za koju su istraživanja pokazala da se hrani kičmenjacima.

„Zamišljam da će jednog dana na ulazu u močvarna područja sa biljkama mesožderkama pisati: Krećite se isključivo stazama i pazite djecu – ovdje žive biljke koje jedu kičmenjake”, rekao je jedan od autora ovog istraživanja, Alex Smith, za Live Science.

U svoje listove nalik na bokal, biljka mesožderka skuplja kišnicu kojom privlači insekte i beskičmenjake. Kada se nađu u unutrašnjosti biljke, bespomoćni insekti postepeno se razlažu u rastvoru mikroorganizama, vode i enzima digestivnog trakta koje proizvodi biljka. Insekt ubrzo ugine i razlaganjem postaje hranjivi suplement za biljku.



U okviru nedavnog istraživanja, naučnici sa Univerziteta u Gvelfu i Torontu, pronašli su male guštere – žive i uginule – kako plutaju u dupljama ovih biljaka.

U četiri navrata istraživači su sakupljali uzorke sadržaja iz biljaka iz određenog dijela močvarnog dijela parka, u periodu ljeta kada mladi gušteri prvi put stupaju na kopno. 20% uzorkovanih biljaka sadržalo je bar jednog guštera, a veći broj je sadržao više njih istovremeno.

Zarobljen u cvijetu biljke mesožderke, gušter može da preživi između 3 i 19 dana, kada njihovi vodeni zatvori postaju njihovi grobovi. Neki od njih se udave, neki uginu od posljedica izgladnjivanja, a neki se skuvaju u čorbi od vrućeg kiselog rastvora (pH rastvora biljke mesožderke je manja od 4, što je nalik na kiselost soka od narandže). Uginuli gušter se razloži za 10 ili manje dana.

Autori istraživanja su istakli da, s obzirom na broj guštera koji su pronašli u biljkama mesožderkama, gušteri mogu da se smatraju održivim nutrijentom. S druge strane, za guštere, ove biljke mogu biti egzistencijalna prijetnja jer oko 5% mladih guštera koji nastanjuju močvarne sredine postaju žrtve mesožderki. Ovo je česta pojava možda zbog toga što gušteri u „smrtonosnim bokalima” nalaze vodeno utočište tokom svog prvog i zastrašujućeg susreta sa kopnom.

Zbog svojih mesožderskih sklonosti, ove biljke krvožednije su od mesožderki kakve su donedavno bile poznate. Ovakve bijke mogu se smatrati čudovištima. (Tuzlanski.ba)

Možda vam se svidi

NAPOMENA:Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Kakanj-x.com. Portal Kakanj-x.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Kakanj-x.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

avatar