U SAD-u su smeđa jaja skuplja, pa se ondje često (pogrešno) smatraju kvalitetnijima, zdravijima ili ukusnijima…
Teško je pronaći namirnicu koja se može pripremiti na toliko raznovrsnih načina kao što je jaje. Nezaobilazan je dodatak različitim tijestima, tjestenini, kremama za kolače i torte. Osim što možemo birati između jaja iz slobodnog uzgoja i onih koje najčešće nalazimo u trgovinama, odabrati možemo i boju jaja – bijelu ili smeđu. Iako možete pomisliti da se s bojom mijenja i sastav jaja, to nije slučaj. Boja kokoši određuje boju jajeta.
Bijele kokoši najčešći su tip u SAD-u i nesu bijela jaja, dok su kokoši smeđeg perja češće u Europi, pa tu prevladavaju i takva jaja. Razlike nema. I smeđa i bijela jaja iznutra su jednaka. U Americi su smeđa jaja skuplja, pa se ondje često (pogrešno) smatraju kvalitetnijima, zdravijima ili ukusnijima. Naći se mogu i jaja koja imaju zelenkastu ili plavu nijansu, što ponovno određuje vrsta kokoši.
Razlike možemo pronaći ako uspoređujemo jaja iz slobodnog uzgoja s komercijalnima. U slobodnom uzgoju na manjim gospodarstvima kokoši nesu manje, jedu više te imaju veću slobodu kretanja, što utječe na izgled jaja iznutra. Što je boja žumanjka intenzivnija, odnosno ima tamniju narančastu boju, to su veći izgledi da su ih snijele kokoši kojima je dopušteno slobodno kretanje.
Osim toga, jaja iz slobodnog uzgoja nešto su teža od kupovnih jaja iz trgovina te imaju deblju ljusku, što je korisno prilikom transporta jer teže pucaju.
