Na svjetskim tržištima prošle sedmice cijene nafte oštro su pale, spustivši se na nivo od februara ove godine pod pritiskom zabrinutosti da bi recesija u globalnoj privredi dovela do pada potražnje za energentima.
Cijena barela na londonskom tržištu oslabila je prošle sedmice 8,7 posto, na 94,92 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 9,7 posto, na 89,01 dolara.
Znatan pad cijena nafte nadovezao se na julski pad, tokom kojeg je barel na londonskom tržištu pojeftinio oko 4, a na američkom tržištu gotovo 7 posto. Cijena nafte na međunarodnim tržištima sada je na najnižem nivou od februara ove godine, javlja Hina.
Zabrinutost zbog inflacije i recesije
Trgovce naftom prošle sedmice brinula je snažna inflacija, usporavanje privrednog rasta i potražnje, a još veći pad cijene barela ograničavala je tijesna ponuda.
Zabrinutost zbog recesije pojačala se nakon što je britanska centralna banka u četvrtak podignula kamatnu stopu za 50 baznih bodova, na 1,75 posto, najviše u zadnjih 27 godina, te upozorila da bi privreda mogla ove godine utonuti u recesiju koja bi mogla potrajati sve do 2024.
S druge strane, američka privreda već je zabilježilo dva tromjesečja pada aktivnosti te je po definiciji već u tehničkoj recesiji. No, investitore ipak više zabrinjava skok zaposlenosti u srpnju za 528.000, što je više od očekivanja i ujedno 19. mjesec zaredom da broj zaposlenih u najvećem svjetskom gospodarstvu raste. To, naime, otvara put Fedu da nastavi s agresivnim podizanjem kamatnih stopa.
Fed je već u dva navrata podignuo kamatne stope za 0,75 postotnih bodova, odnosno ukupno za 1,5 posto, a slično bi mogao učiniti i u rujnu, jer želi obuzdati inflaciju. Više kamatne stope negativno utječu na privredni rast, što bi zauzvrat moglo dovesti do pada potražnje za naftom najvećeg svjetskog potrošača.
Slaba ponuda
S druge strane, ponuda nafte i dalje je tijesna. Broj bušotinskih postrojenja, rani pokazatelj buduće proizvodnje u SAD-u, smanjen je u sedam dana do 5. augusta, po prvi put u zadnjih 10 sedmica i to za njih sedam, na ukupno 598, podaci su tvrtka za energetske usluge Baker Hughes Co.
Nadalje, grupa naftnih proizvođača OPEC+ dogovorila je sredinom sedmice da će povećati svoj cilj proizvodnje nafte za 100.000 barela dnevno (bpd) u septembru, no to je jedno od najmanjih povećanja proizvodne kvote otkad su uvedene 1982., pokazuju podaci OPEC-a. Kao razlog tako skromnog povećanja kvota navedeni su smanjenih proizvodni kapaciteti tog naftnog kartela, odnosno “vrlo ograničenu dostupnost” rezervnih kapaciteta, koji se drže za slučaj “ozbiljnih poremećaja opskrbe”.
“Jasno je da sada svi prijetnju od recesije uzimaju puno ozbiljnije nego prije, no i dalje gledamo prilično tijesnu ponudu i proizvođače bez mogućnosti da to promjene”, naveo je Craig Erlam, viši tržišni analitičar u Oandi u Londonu.
Hoće li bliskoistočni proizvođači preusmjeriti naftu u Evropu?
A tek ostaje za vidjeti kako će se kretati opskrbljenost tržišta s približavanjem zime, s obzirom da bi sankcije Evropske unije kojima se zabranjuju pomorski uvoz ruske sirove nafte i naftnih proizvoda trebale stupiti na snagu 5. decembra.
“Budući da EU zaustavlja pomorski uvoz ruske nafte, postavlja se ključno pitanje – hoće li bliskoistočni proizvođači preusmjeriti svoje barele u Evropu kako bi popunili prazninu. Kako će se ta politika naftnih sankcija Rusiji odraziti na tržište bit će jedna od najkonzekventnijih stvari koje treba promatrati do kraja godine”, smatra analitičar RBC-a Michael Tran.