Koje masnoće su zdrave, a koje štetne za vaš organizam

Masnoće su neophodne ljudskom tijelu.

Brojne su vrste masnoća. Neke od njih proizvodi i samo ljudsko tijelo kada dobiva više kalorija nego što ih troši. Ostale unosimo hranom, kao makronutrijente koji nam daju energiju. Masnoće su neophodne ljudskom tijelu, jer su gradivni elementi stanica, a neki važni vitamini mogu se otopiti samo u masnoćama.

Ipak, s nekim masnoćama treba biti oprezan, jer pridonose povećanju tjelesne mase, ali i rizika od kardiovaskularnih bolesti te dijabetesa tipa 2. Istraživanja uloge masnoća u tijelu su brojna i u velikoj većini potvrđuju da ih se može ugrubo podijeliti na štetne i zdrave. Svaka konkretna masnoća sastoji se od različitih udjela pojedinih masnih kiselina. Upravo ti udjeli masnih kiselina određuju štetan ili povoljan utjecaj pojedine hrane na naše zdravlje, piše Jutarnji list.

Štetne masnoće

Zasićene masne kiseline: najviše ih je u hrani životinjskog porijekla, kao što je crveno meso, perad i punomasni mliječni proizvodi. Zasićene masti podižu nivo ukupnog kolesterola u krvi, kao tzv. lošeg LDL kolesterola, što povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2.

Trans masne kiseline: pojavljuju se u malim količinama i u nekim prirodnim namirnicama, poput kravljeg ili ovčjeg mlijeka, ali najčešće su u proizvodima koji nastaju prženjem ili djelomičnom hidrogenizacijom ulja. Takve trans masti mogu povećati nezdravi LDL kolesterol i smanjiti zdravi HDL kolesterol, što također povećava rizik od od kardiovaskularnih bolesti. Nekad su bile česte u margarinu, ali promjenom načina proizvodnje današnji margarini gotovo uopće ne sadrže trans masti.

Zdrave masnoće

Nezasićene masne kiseline: u većim količinama nalazimo ih u mnogim vrstama biljne hrane (poput avokada i orašastih plodova) i biljnih ulja poput maslinovog, ali i u proizvodima koji nastaju od takvih ulja, poput većine današnjih margarina. Hrana bogata takvim mastima poboljšava nivo kolesterola u krvi, što smanjuje rizik od srčanih bolesti. Pridonose i stabiliziranju šećera u krvi, što je posebno korisno za osobe koje već boluju od dijabetesa tipa 2.

Omega-3 masne kiseline: jedan od tipova nezasićenih masnih kiselina, posebno su dobre za zdravlje srce. Nalazimo ih u nekim biljnim uljima, ali najbolje ih je konzumirati jedenjem masnije ribe, poput srdela, skuša ili lososa. Sve se češće dodaje i u hranu, na primjer u neke vrste margarina. Omega-3 štite od aritmije srca i pomažu u reguliranju krvnog pritiska.

U svakodnevnoj prehrani masnoće bi trebale osigurati 30 posto ukupne energije, od čega zasićene masti ne bi smjele činiti više od 10 posto, a trans masne kiseline ne više od 1 posto. To nije teško postići, jer samo treba što češće birati hranu s visokim udjelom nezasićenih masnih kiselina, posebno ribu, biljna ulja i margarine od biljnih ulja.

Možda vam se svidi

Comments are closed.