Prilikom zahtjeva za otvaranje bankovnog računa, sklapanja ugovora za komunalne usluge ili zbog prijave na konkurs za posao potrebno je predati CIPS-ovu prijavu koja je set ličnih podataka. Ekipa “Jutra za sve” istražila je ko sve može tražiti CIPS na legalan način.
CIPS je engleski termin koji znači Sistem zaštite identiteta građana (eng. CIPS). CIPS potvrda ili PBA3 obavještenje dokaz je o prijavi adrese prebivališta koja sadrži lične podatke.
CIPS potvrda se može izvaditi u sektoru za administraciju entitetskih i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova kao i u Javnom registru u Brčko distriktu. U Kantonu Sarajevo samo u prošloj godini na osam lokacija izdato je više od 400 hiljada CIPS potvrda.
CIPS potvrdu mogu tražiti pravni subjekti, banke, institucije, komunalne firme, no pitanje je da li je to opravdano. Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka navode da kontrolori, odnosno pravni subjekti koji traže lične podatke, mogu prikupljati podatke građana iz CIPS- ve potvrde, ali samo ako je to zakonski regulisano.
Za nelegalno prikupljanje ličnih podataka kontrolori/ pravna lica koja prikupljaju podatke od građana se kažnjavaju sa 1000 do 10 hiljada KM. S druge strane, institucije ili druga pravna lica nerijetko traže CIPS potvrdu od građana ne stariju od šest mjeseci.
U administraciji MUP-a Kantona Sarajevo smatraju da bi taj rok trebao biti čak i manji, jer lice koje dobije CIPS ovu potvrdu automatski može da traži promjenu adrese prebivališta/boravišta. Čekanje na izdavanje CIPS-ove potvrde nerijetko stvara gužve u sektorima za administraciju, oduzimajući vrijeme građanima.