Povezano

Kako, zapravo, žive građani BiH: Zastrašeni ratom, trebalo bi da zaborave na glad

U Bosni i Hercegovini trećina stanovništva je bez ikakvog zaposlenja. Plate i penzije su među najnižim u regionu, a cijene veće nego u Evropi. Dok penzioneri, rudari, zdravstveni i prosvjetni radnici, te mnogi drugi protestuju ili najavljuju proteste, tražeći bolji život, političari zveckaju oružjem. A najdragocjeniji resurs ove države, ljudi, odlaze.

Dok nezadovoljni rudari i penzioneri na ulicama traže svoja prava, domaći političari pregovaraju, nudeći ucjenjivački kompromis za rješavanje problema. Među tim problemima nije standard građana.

  • Imam ratu kredita oko 400 maraka, ostane mi 700 maraka. Imam dvoje djece, kaže Almedin Kasumović, rudar u Rudniku Šikulje Kreka Tuzla za BHRT.
  • Ministarska plata je dvije godine moje penzije. Možete misliti sa 220 maraka kako ja mogu da živim, kaže Hajrudin Pašalić, penzioner iz Zenice.
- Marketing -

Prosječna neto plata u Bosni i Hercegovini je 513 eura, a sindikalna potrošačka korpa 1.075 eura. U zemlji u kojoj građani i prehrambene artikle kupuju u okviru ponude Crnog petka, nije teško zaključiti kako žive.

  • Kako mislite da te porodice imaju život dostojan čovjeka ako non stop gurate ruku u džep tih ljudi, a ne dajete im ništa. Ova Vlada svojim građanima, ne da ne daje ništa, nego uzima i ono malo što im je ostalo, kaže Ilvana Smajlović, predsjednica Sindikata hemije i nemetala FBiH.
  • Plasiraju vijesti iz politike tako zastrašujuće da vi, bojeći se rata, bojeći se svega, treba da zaboravite na glad. Zabavili su se budućim izborima i svojim budućim rasporedima na političke pozicije. Građani su ono zadnje na što pomisle, kaže Gordana Bulić, Savez udruženja potrošača BiH.
  • Kupuje se dan za danom. Kupci kupuju na pijaci po dvije tri-tri jabuke, dvije-tri banane. Niko više ne kupuje na pola kile ili kilogram. Najvjerovatnije nas na proljeće očekuje poskupljenje struje, kaže Jovo Vasilić, Udruženje potrošača “Zvono” iz Bijeljine.

I dok su cijene sve veće, političari ne misle na najdragocjeniji resurs, ljude ove zemlje. Sela ostaju prazna, a bez sela ni gradovi neće preživjeti, a teško da će i političari.

  • Pretpostavke su da jedan i po milion Bosanaca i Hercegovaca živi van svoje države i procentualno je to, pretpostavlja se, oko 39 posto od ukupnog broja stanovnika, kaže Dina Selesković, akademski skulptor i voditelj razreda za dijasporu IANUBiH.

U situaciji oživljavanja strahova, besperspektivnosti, broj onih koji su otišli mogao bi biti i veći. Kada bi politika slušala stručnjake i građane, možda bi nam i bilo spasa. I jedni i drugi kažu da bi se ovdje moglo lijepo živjeti, i poručuju:”Dajte nam onda da živimo.”

 

- Marketing -

Najnovije

Popularno