-9.5 C
Kakanj
Nedjelja, 17 Januara, 2021

Kakanjske ‘kase’ u 2020. godini zabilježile promet preko 577 miliona KM

Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine sumirala je podatke za 2020. godinu.

U posljednjem izvještaju objavljeni su podaci o broju fiskalnih uređaja u ukupnom evidentiranom prometu na području ovog bh. entiteta.

Možda na prvi pogled statistički podaci ne znače ništa, međutim ukoliko uzmemo u obzir da je 2020. godinu obilježila pandemija i „pauziranje“ privrede za očekivati je da se u prethodnoj godinu „kucalo manje računa“.

Službeni podaci Porezne uprave FBiH pokazuju da je zaključno sa zadnjim danom u 2020. godini u FBiH instalirano 85.447 fiskalnih uređaja putem kojih je samo u decembru prošle godine zabilježen promet od 3.930.082.193,59 KM. Impresivna cifra ipak govori da je 2020. umanjen broj fiskalnih uređaja za 9.682 u odnosu na 2019. godinu dok je promet u decembru 2020. bio manji za 372.041.065,87 KM u odnosu na 2019. godinu.

Općina koja je zabilježila najveći promet u 2020. godini je općina Novi Grad Sarajevo gdje je prometovano sa 314.900.320,60 maraka, dok je općina Dobretići sa samo četiri fiskalna uređaja prometovali sa 132.160,85 KM.

Kakanj na 4. poziciji u ZDK

Analizirajući općine i gradove na području Zeničko-dobojskog kantona najveći promet imao je grad Zenica sa 1.431.631.013 maraka u 2020. godini, zvanični su podaci Porezne uprave Federacije BiH. Odmah iza Zenice je  Tešanj, najpoznatija općina u Bosni i Hercegovini po brzini razvoja sa 1.431.631.013 KM prometa, kojeg prati sa oko 16 miliona manje grad Visoko.

Na četvrtoj poziciji u Zeničko-dobojskom kantonu po visini ostvarenog prometa u 2020. godini je općina Kakanj sa 577.496.133 KM. Iza Kaknja su ostale općine u ZDK koje su ostvarile promet 2020. godini po redoslijedu: Žepče, Maglaj, Doboj Jug, Zavidovići, Usora, Breza, Olovo i Vareš.

Također, općina Kakanj nalazi se na četvrtom mjestu u Zeničko-dobojskom po broju zaposlenih prema sjedištu poslodavca, ali treba napomenuti da kriterij po sjedištu poslodavca u slučaju gradova ili općina u kojima se nalaze sjedišta kantonalnih odnosno državnih institucija ne daje pravu sliku zaposlenosti iz razloga što se svi zaposleni u kantonalnim institucijama, obrazovanju, zdravstvu, policiji, sudstvu, itd. evidentiraju prema sjedištu institucija, iako često u realnosti ne žive i ne rade u gradovima i općinama gdje se ta sjedišta nalaze.

Takav primjer u slučaju Zeničko-dobojskog kantona odnosi se upravo na Zenicu u kojoj je smješten veliki broj državnih odnosno kantonalnih institucija.

(Kakanj-X.com)

- MARKETING -

NAJNOVIJE

- MARKETING -

POVEZANO