Ljudi su mislili da to možda proizlazi iz mentalne disfunkcije ili možda neke vrste moždanog problema, ali to zapravo nema nikakve veze s ovim fenomenom
Ponekad se čak može činiti da ponovno proživljavate nešto što se već dogodilo. Ovaj fenomen, poznat kao déjà vu, dugo je zbunjivao filozofe, neurologe i pisce.
Počevši od kasnih 1800-ih, počele su se pojavljivati mnoge teorije o tome što bi moglo uzrokovati déjà vu, što na francuskom znači “već viđeno”.
Što je deja vu?
Ljudi su mislili da to možda proizlazi iz mentalne disfunkcije ili možda neke vrste moždanog problema. Ili je to možda bilo privremeno “štucanje” mozga u, inače, normalnom radu ljudskog pamćenja. No tema je tek nedavno dosegla područje znanosti.
Početkom ovog tisućljeća, znanstvenik po imenu Alan Brown odlučio je napraviti pregled svega što su istraživači napisali o déjà vu do tog trenutka, piše IFL Science.
Mnogo toga što je mogao pronaći imalo je paranormalni okus, povezano s nadnaravnim – stvarima poput prošlih života ili psihičkih sposobnosti. Ali također je pronašao studije koje su anketirale obične ljude o njihovim déjà vu iskustvima. Iz svih tih radova, Brown je uspio prikupiti neka osnovna otkrića o fenomenu déjà vu.
Na primjer, Brown je utvrdio da otprilike dvije trećine ljudi doživi déjà vu u nekom trenutku svog života. Utvrdio je da je najčešći okidač déjà vu neka scena ili mjesto, a sljedeći najčešći okidač je razgovor.
Također je izvijestio o nagovještajima kroz jedno stoljeće medicinske literature o mogućoj povezanosti između déjà vu i nekih tipova napadaja u mozgu.
Brownova recenzija dovela je temu déjà vu u sferu više mainstream znanosti, jer se pojavila u znanstvenom časopisu koji znanstvenici koji proučavaju kogniciju obično čitaju, a također i u knjizi namijenjenoj znanstvenicima. Njegov je rad poslužio kao katalizator za znanstvenike da osmisle eksperimente za istraživanje déjà vu.
Zbog ovoga se događa deja vu
Na primjer, zamislite da prolazite pokraj bolničke stanice na putu u posjet bolesnom prijatelju. Iako nikada prije niste bili u ovoj bolnici, zapanjeni ste osjećajem da jeste. Temeljni uzrok ovog iskustva déjà vu mogao bi biti taj da raspored scene, uključujući smještaj namještaja i određenih predmeta u prostoru, ima isti raspored kao druga scena koju ste doživjeli u prošlosti.
Možda je način na koji je smještena stanica za njegu – namještaj, predmeti na pultu, način na koji se povezuje s uglovima hodnika – isti kao što je set stolova za dobrodošlicu raspoređen u odnosu na znakove i namještaj u hodniku na ulaz na školski događaj kojem ste prisustvovali godinu dana ranije.
Prema hipotezi Geštalt familijarnosti, ako vam ta prethodna situacija sa sličnim izgledom kao sadašnja ne padne na pamet, mogli biste ostati samo s jakim osjećajem zbunjenosti.
Naime, ovo istraživanje sugerira da jedan od čimbenika koji pridonosi déjà vu može biti prostorna sličnost novog prizora s onim u sjećanju kojeg se trenutno ne uspijeva svjesno prizvati u sjećanje. Međutim, to ne znači da je prostorna sličnost jedini uzrok déjà vu.
Vrlo je vjerojatno da mnogi čimbenici mogu pridonijeti onome što prizor ili situaciju čini poznatom. U tijeku su daljnja istraživanja kako bi se ispitali dodatni mogući čimbenici u igri ovog tajanstvenog fenomena.