Naučnici tvrde kako su insekti vrlo hranjivi te dobar izvor masti, proteina, vitamina i mineralnih tvari
U prodavnicama u Hrvatskoj od srijede je dopušteno prodavati tzv. novu hranu (novel food): brašno od skakavaca, crva brašnara i kućnih zrikavaca koje je Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) odobrila kao prehrambene proizvode.
Iako su insekti tradicionalno prisutni u prehrani (entomofagija) u srednjoj i južnoj Africi, Aziji, Australiji i Latinskoj Americi, gdje ih svakodnevno jede više od dvije milijarde ljudi, u zapadnoj kulturi tek se odnedavno bilježi povećani interes za njih, prenosi Jutarnji.
Naučnici tvrde kako su insekti vrlo hranjivi te dobar izvor masti, proteina, vitamina i mineralnih tvari. Primjerice, količina nezasićenih omega 3 i 6 masnih kiselina u ličinkama insekata brašnara može se uporediti s količinama u ribi, a veća je nego kod krava, ovaca i svinja. Nadalje, količina proteina kod nekih gusjenica kreće se između 45 i 80 posto.
– S obzirom na hranjivu vrijednost, brašno od insekata ima stvarno nekoliko superiornih karakteristika. Primjerice, iskoristivost željeza, koji je globalno na vrhu popisa najproblematičnijih nutrijenata, ovdje je iznimno visoka. Zatim, novije metode koje se koriste za utvrđivanje kvalitete proteina također pokazuju da su uporedivi s kvalitetom proteina mesa, pojasnio je dr. Zvonimir Šatalić, redovni profesor na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu (PBF) u Zagrebu.
– U sportskoj prehrani trenutno su popularne alternative proteinima mesa proteini mahunarki, poput graška, a predviđa se da će novi trendovi uključiti i proizvode s proteinima kukaca. Drugo područje gdje se predviđa rast popularnosti ove nove hrane je prehrana starijih osoba, gdje se traže rješenja problemu smanjenja mišićne mase, što se događa sa starenjem, dodao je Šatalić.
U svijetu se najviše jedu insekti iz skupine kornjaša, i to oko 31 posto u odnosu na sveukupnu svjetsku konzumaciju. U konzumaciji su česte i ličinke leptira s procijenjenim udjelom od 18 posto u prehrani diljem svijeta, a nakon toga slijede grupe skakavaca i šturaka s 13 posto. Ipak, konzumiraju se i drugi insekti iz skupina stjenica, termita, vretenaca, dvokrilaca i drugih, ali u manjem omjeru.
– Zanimljivo je da su ličinke insekata našim dalekim evolucijskim precima bile izvor esencijalnog vitamina B12, koji nisu mogli dobiti iz lišća i drugih biljaka. Ličinke bi pojeli nenamjerno s lišćem, rekao je Šatalić.
Iako je interes za insekte u prehrani u razvijenom svijetu u porastu, i dalje kod većine zapadnjaka prevladava odbojnost prema toj vrsti prehrane. Jedan od načina na koji bismo mogli prevladati gadljivost prema insektima jest da se oni konzumiraju u prerađenom obliku, primjerice kao brašno, čips ili energetske pločice.
– Glavna prepreka prihvatanju ove nove hrane je kulturološki faktor jer, posebno u odraslo doba, ljudi teško uvode novosti u svoj popis najčešće konzumirane hrane, a insekti nisu u našem području tradicionalna hrana. Ali, kao primjer, škampi, koji imaju status luksuzne hrane, u nekim drugim kulturama nenaviknutim na ovu životinjsku vrstu iz mora mogu biti izrazito odbojni. U Hrvatskoj su već provedena početna istraživanja o vjerojatnosti konzumiranja hrane poput keksa ili čipsa koji bi sadržavali brašno od kukaca, rezultati još nisu objavljeni, ali ovdje se kao očekivano ključna prepreka očekuje neofobija, tj. strah od nove hrane. Ovo je koristan zaštitni mehanizam, posebno za djecu, jer sprječava konzumiranje stavki koje nisu ukusne, hranjive ili su čak otrovne – naglasio je Šatalić.
Zagovornici entomofagije tvrde da je zapadnjačka antipatija za jestive insekte samo kulturološka predrasuda koja se može prevladati tako da “novu hranu” promoviraju bogati i slavni ljudi. Neki od njih to čine, primjerice, Angelina Jolie, Nicole Kidman, Salma Hayek, Zac Efron, Justin Timberlake, James Cameron itd.
– Moja djeca mogu pojesti vrećicu cvrčaka, kao da je vrećica čipsa, izjavila je Angelina Jolie.
